Sa Džaferovićem smo razgovarali o aktivnostima Predsjedništva BiH, kapacitetima zdravstvenog sektora, ekonomskim mjerama, ali i o političkim opstrukcijama koje su prisutne čak i u ovakvim okolnostima.

Predsjedavanje Predsjedništvom BiH ste preuzeli u delikatnom trenutku, u jeku pandemije koronavirusa. Koliko je teško predvoditi Predsjedništvo u ovakvim okolnostima i kako se Vi lično nosite sa svim izazovima pandemije?

- Mislim da je Predsjedništvo djelovalo na vrijeme i na adekvatan način, bez obzira na to što smo u pandemijsku krizu ušli u trenutku političke krize i blokade rada institucija. Svi su shvatili da moramo raditi zajedno i da samo takav pristup daje šansu da se uspješno izborimo protiv pandemije. Na moj zahtjev je održana proširena vanredna sjednica Predsjedništva BiH 16. marta. Vrlo je važno da su na njoj bili prisutni predstavnici Vijeća ministara, entitetskih vlada i Vlade Brčko Distrikta, Oružanih snaga BiH i Centralne banke BiH. Na toj sjednici je data podrška do tada poduzetim mjerama instutucija na svim nivoima i dat je okvir za daljnje postupanje. Sve se danas radi i odvija u znaku 18 zaključaka usvojenih na toj sjednici. Vrlo je važna također i zajednička izjava tri člana Predsjedništva kojom smo se obratili javnosti, kao i još nekoliko održanih sjednica Predsjedništva u međuvremenu. Djelujemo i na međunarodnom planu kako bismo osigurali nabavku potrebne opreme, kao i pomoć Bosni i Hercegovini. Aktivnosti se svakodnevno odvijaju, tako da mogu reći da je Predsjedništvo BiH do sada uspješno odgovorilo zadatku i potrebama u ovoj situaciji. Ja lično svakodnevno obavljam poslove pridržavajući se svih propisanih mjera.

Prije nekoliko dana ste obišli i uvjerili se u kapacitete KCUS-a za borbu protiv koronavirusa. Može li naš zdravstveni sektor odgovoriti na ove izazove i kako im država može pomoći da se ti kapaciteti što prije unaprijede?

- Ne postoji zdravstveni sistem na svijetu, a to se pokazuje iz dana u dan, koji može odgovoriti na nagli porast broja zaraženih ljudi. Zbog toga i jeste prisutna strategija izolacije i sprečavanja širenja zaraze. To je jako važno, jer ni naš sistem, koji je lošiji od od sistema bogatijih i uređenijih zemalja, to ne bi mogao podnijeti. Zbog toga je neobično važno da se svi pridržavamo propisanih mjera, naredbi i uputstava. To sam poručio i u svom prvom obraćanju javnosti, dan nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju. Univerzitetski klinički centar Sarajevo, pod vođstvom prof. dr. Sebije Izetbegović je dobro organiziran i čini sve što može da što uspješnije odgovori zadatku. U to sam se uvjerio i prilikom posjete o kojoj govorite. Poduzimaju se mjere i od strane drugih bolnica u Bosni i Hercegovini. Medicinski radnici su heroji u ovoj situaciji i ja im se i ovom prilikom zahvaljujem za sve što čine. Međutim, kao što sam već rekao, moramo učiniti sve da spriječimo eksponencijalni rast pandemije.

U kojoj fazi je realizacija inicijative da se formira fond na državnom nivou, koji bi se dijelom popunio i rebalansom budžeta institucija BiH. Koliko sredstava iz budžeta se mogu izdvojiti, te na koji način bi se taj fond još punio?

- Zdravstvena kriza izazvana pandemijom i mjere koje poduzimamo dovela je i dovodit će do sve veće socioekonomske krize. Smanjuje se privredna aktivnost, padaju prihodi. Sada je na potezu država i svaki njen organizacioni dio. Vidjeli smo da su vlade entiteta već poduzele neke mjere pomoći privredi i radnicima u realnom sektoru. To se mora nastaviti. Nacrt budžeta Bosne i Hercegovinu za 2020. godinu Predsjedništvo je vratilo Vijeću ministara sa zahtjevom da se na strani rashoda učine uštede koje bi išle u fond za oporavak privrede. Smatram da se na državnom nivou treba formirati jedna udarna grupa koja bi osmišljavala i predlagala socioekonomske odgovore na krizu, za cijelu državu. Naravno, to ne bi utjecalo na nadležnosti oko kojih se stalno sporimo. Svako bi radio svoj posao, ali s jednog mjesta bi se morala osmišljavati zajednička politika za cijelu državu.

Upozoravali ste da svi moraju snositi teret krize, odnosno da taj teret mora snositi i javni sektor. Vi ste se već odrekli dijela plaće, ali čini se da Vas nije slijedilo previše zvaničnika. Je li preusmjeravanje dijela tereta krize i na javni sektor isključivo pitanje dobre volje pojedinaca ili se to može sistemski riješiti?

- Dobrom voljom iskazujemo svoj odnos prema solidarnosti i spremnost da i ličnim sredstvima učestvujemo u borbi protiv krize. Naravno, vodeći ljudi na taj način šalju poruku ukupnoj javnosti kako se treba ponašati. Uporedo s tim mora ići i sistemsko rješenje. Nemoralno je i nedopustivo da neki izgube sve, a da neki zadrže sve. Javni sektor će morati pratiti stanje u realnom sektoru. Svi živimo od realnog sektora. To neće biti pitanje volje pojedinaca, već će biti sistemsko rješenje. Jedino oni koji su na prvoj liniji borbe protiv pandemije, kao i najugroženije kategorije stanovništva poput penzionera, invalida i drugih, moraju biti izuzeti. Istovremeno i poslodavci se moraju solidarisati sa svojim radnicima i ne otpuštati ih. Bila mi je nevjerovatna vijest da se neko od poslodavaca i usudio reći kako bi i penzioneri, invalidi i druge najranjivije kategorije trebali imati umanjena primanja. Nadam se da takav bezobrazluk nikada više nećemo čuti u javnom prostoru.

Da li ste zadovoljni načinom na koji je Vijeće ministara BiH provodilo zaključke i odluke Predsjedništva BiH, odnosno načinom na koji su generalno reagirali na pandemiju?

- Treba iskreno reći da je Vijeće ministara neke stvari, kao što je kontrola državne granice, odnos prema migrantima i druge, radilo i prije sjednice Predsjedništva od 16. marta. Također, vidimo aktivnosti oko aranžmana s međunarodnim finansijski instuticijama. Generalno, uz neke male nervoze i bespotrebne i neprimjerene reakcije, vidim da se zaključci Predsjedništva realiziraju. Vrlo je važno da je to tako, da se poštuje autoritet kolektivnog šefa države, pa i u nekim stvarima koje nisu direktna nadležnost Predsjedništva. Također, želim naglasiti da se u nekim oblastima moglo i više i bolje. Već sam govorio o potrebi zajedničkog osmišljavanja odgovora na ekonomsko socijalne aspekte krize. Izostale su, recimo, aktivnosti zdravstvenog sektora u Ministarstvu civilnih poslova u smislu koordinacije s državnog nivoa.

U proteklom periodu ste razgovarali sa nekoliko stranih državnika i međunarodnih zvaničnika koji su najavili pomoć BiH. Neki su to obećanje već i ispunili. Planirate li se obratiti nekim drugim prijateljskim državama i njihovim liderima?

- Mnogima sam se obraćao, kako pismima podrške u borbi protiv pandemije u njihovim zemljama, tako i pismima molbe za pomoć, prije svega u nabavci opreme. Danas je teško kupiti potrebnu opremu jer su se zemlje proizvođači zbog svojih potreba zatvorile. Tražio sam da nam se pomogne, prije svega na tom planu. S nekima sam imao i telefonske razgovore. Pomoć već pristiže. Svima sam zahvalan na tome. Nastavit ću ove kontakte, ali strana pomoć neće riješiti sve naše probleme. Krizu možemo riješiti samo mi koji ovdje živimo, svojim naporima, dobrim upravljanjem i maksimalnim jačanjem i korištenjem vlastitih resursa. Ja se u to, prije svega, uzdam.

Kako komentirate činjenicu da je Rusija svoju pomoć poslala isključivo RS-u, a da takvu stvar planira i Mađarska?

- Jako je važno da sva pomoć koja se upućuje od drugih država bude usmjerena preko državnih institucija BiH. Nije dobro kada neko pomoć dostavi samo jednom entitetu, i onda još kaže da se i drugi entitet može obratiti za pomoć. To je dosipanje soli na ranu koju odavno ovdje imamo, a ona je u vezi sa stalnim pokušajima osporavanja države BiH. Svu pomoć koju sam ja tražio, usmjerio sam na Vijeće ministara, jer je to onda državna pomoć onako kako važeći zakon predviđa. Sve drugo to nije.

Tema koja nije direktna nadležnost Predsjedništva, ali izaziva dosta pažnje javnosti, jeste aranžman sa MMF-om. HDZ traži da se u aranžman uključe kantoni i optužuje premijera Novalića. Kako Vi to komentirate?

- Premijer Novalić ima moju punu podršku. Koliko znam, on je potpisao Pismo namjere za MMF-om. To su uradili i svi ostali članovi Fiskalnog vijeća sa nivoa države i iz entiteta RS, osim dvoje ministara iz HDZ-a. Zato je pomalo čudno da za mogući izostanak aranžmana sa MMF-om oni koji nisu potpisali pismo optužuju one koji to jesu uradili. Pozivam HDZ da prestane bespotrebno politizirati ovo pitanje, da njihovi ministri potpišu pismo i omoguće BiH da dobije prijeko potrebnih 330 miliona eura kako bismo spašavali ekonomiju.

Vaš kolega iz Predsjedništva BiH Milorad Dodik Vas je nedavno optužio da ste samoinicijativno pozvali zvaničnike na obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici, slao je pisma državnicima. Jeste li razgovarali sa njim o tome, da li je on svjestan činjenice da takvim reakcijama pravi štetu državi, ali i sebi?

- Mogu samo reći da sam obavio jednu časnu dužnost poštujući žrtve, Ustav Bosne i Hercegovine i međunarodno pravo, prije svega, presude međunarodnih sudova. Tako bi se svi trebali ponašati i onda bismo imali mnogo manje problema.