- Slijedeći najnovije tehnologije, s ciljem povećanja kapaciteta proizvodnje, sa sadašnjih 10.000 na 13.000 tona, te mogućnošću povećanja na 15.000 tona godišnjeg kapaciteta, a sve kako bi se postigao vrhunski učinak i selektivnost, smanjilo stvaranje neželjenih proizvoda i bolja iscrpka destilacijskog sistema, GIKIL odlučio se za savremeni jednozonski reaktor većih dimenzija s najboljim mogućim performansama. Starom reaktoru, koji je u rad pušten 1984. godine radni vijek je istekao prije 15 godina. Međutim, očito se nikad nije našlo dovoljno volje niti sredstava da se sve zamijeni i osigura zdrav rad fabrike, sve do sada, što samo po sebi govori koliko je ovo velika i važna investicija - kazao je Almin Suljić, izvršni direktor za proizvodnju u GIKIL-u.

Trenutno je završena prva faza koja podrazumijeva osiguranje baznog inženjeringa povećanja proizvodnje.

- Bazni inžinjering je obuhvatio zamjenu reaktora koji, dakle, nije mijenjan 40 godina, zatim zamjenu kompresora, zamjenu rezervoara za čisti AMK i ugradnju novog rezervoara za sirovine AMK. Dalje je planirana zamjena solnog rezervoara, zamjena plinskog hladnjaka i naknadnog hladnjaka, zamjena pregrijača kotlovske vode, grijača destilatora i grijača isparivača butana. U planu je zamjena pumpi, ugradnja hladnjaka kiseline i četvrtog pastilatora, nadogradnja sistema automatskog upravljanja, te zamjena trafoa i proširenje skladišta butana sa 1.000 na 2.000 kubika - pojašnjava Ermin Mujkić, direktor AMK fabrike.

Uz projekt povećanja proizvodnje tvornica, uporedo se radi na još jednom vrlo značajnom projektu.

- Riječ je o projektu tretmana tehnoloških otpadnih voda iz procesa proizvodnje. U okviru baznog inžinjeringa, projektom je obuhvaćeno izdvajanje čvrstog dijela fumarne kiseline iz tehnoloških otpadnih voda i njegova komercijalna upotreba. Tretman nastalog filtrata je druga faza projekta i time ćemo se posebno baviti već od kraja kolovoza mjeseca - kazao je Mujkić.

Fabrika anhidrida maleinske kiseline počela je radom 1979. godine sa benzolom kao sirovinom, a kompletan proces se zasnivao na katalitičkoj reakciji oksidacije benzola. Od 2006. godine sirovina je zamijenjena i od tada se koristi ekološki prihvatljiv n-butan, saopćeno je iz GIKIL-a.