U Sudu Bosne i Hercegovine u popodnevnim i večernjim satima održano je maratonsko ročište na kojem je pred sutkinjom za prethodni postupak Tatjanom Kosović razmatran prijedlog Tužilaštva Bosne i Hercegovine za određivanje jednomjesečnog pritvora za 18 uhapšenih u predmetu "Black tie 2", a koji se dovode u vezu sa narkokartelom "Tito i Dino".

Kako smo ranije objavili, Tužilaštvo je zatražilo pritvor za 18 uhapšenih - Adnana Smajlovića, Sančeza Jukića, Aidu Halać, Tarika Zulovića, Harisa Behrama, Mirsada Skopaka, Maka Šemšića, Elmira Sarića, Smajila Šikala, Mustafu Selmanovića, Vahidina Munjića, Senada Kadića, Adina Ćatića, Emira Druškića, Seada Preljevića, Davora Curlu, Gordana Memiju i Edina Kačara.

Pritvor se traži zbog opasnosti od bjeskstva osumnjičenih, bojazni da bi boravkom na slobodi mogli ometati istragu utjecajem na svjedoke ili saučesnike ili uništavati dokaze važne za postupak, kao i zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela.

Tužilaštvo je ranije za preostalih pet osumnjičenih - Boška Jerkovića, Ibru Miladina, Ermina Alamerovića zvanog Kiki, Nedžada Suljevića i Adnu Helić zatražilo mjere zabrane.

Kako se na ročištu moglo čuti od tužioca Sanjina Kulenovića, Alamerović i Suljević su prilikom ispitivanja u potpunosti priznali krivična djela koja im se stavljaju na teret.

Adnan Smajlović, Dženis Kadrić, Boško Jerković, Sančez Jukić, Ibro Miladin, Dražen Čobović, Aida Halać, Adna Helić, Tarik Zulović, Haris Behram, Nedžad Suljević, Mirsad Skopak, Mak Šemsić, Elmir Sarić, Smail Šikalo, Husmir Gabeljić, Fatih Kol, Slmir Serdarević i Suad Sačić terete se da su počinili krivična djela organizovani kriminal i pranje novca, zloupotreba položaja..., kako koji od osumnjičenih.

Kako je obrazložilo tužilaštvo, dobrovoljno su pristupili grupi kojom rukovodi Edin Gačanin znajući o kakvoj se grupi radi i čime se bavi. Oni su, prema navodu tužioca, od Gačanina, direktno ili posredno, zaduživali sredstva i mobilne telefone s instaliranom Sky aplikacijom zbog prikrivanja tragova prilikom izvršenja krivičnih radnji, među ostalima i šverca droge. Svako od njih u okviru grupe je imao jasne zadatke. 

Kako dodaje tužilac, droga koju je prodavao kartel "Tito i Dino" se distribuirala u više zemalja na području Južne Amerike, Afrike i Evrope.

Svu potrebnu logistiku i finansijska sredstva, navedeno je, osiguravao je Gačanin. Formirana su, dodaje se, dva mjesta za čuvanje novca odakle su ga uzimali članovi grupe. Jedna od kasa, rekao je tužilac, nalazila se kod Smajlovića, dok je druga locirana u Nizozemskoj kod Gabeljića, njih dvojica, nastavlja tužilac, vodila su preciznu evidenciju o novcu.

Članovi grupe su novac koristili u poslovanju u BiH, a s ciljem stavljanja u zakonite novčane tokove, pojašnjeno je na ročištu.

Rečeno je kako se kod Smajlovića nalazio novac u ukupnom iznosu od 600.000 KM. O raspodjeli novca članovima grupe, nastavio je tužilac, obavještavao je Gačanina, od kojeg je i dobijao upute.

Spomenute su neke od uputa Gačanina te, između ostalih, ona u kojoj navodi Smajloviću da 50.000 KM da Franku, što je, pojašnjava tužilac, kodno ime za Jukića.

Mustafa Selmanović, komandant Specijalne jedinice FUP-a, osumnjičen je da je počinio krivična djela zloupotreba položaja ili ovlaštenja i primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem u vezi s krivičnim djelom organizovani kriminal.

Dženis Kadrić, Dražen Čobović, Senad Kadić, Adin Ćatić i Emir Druškić također se terete za krivična djela zloupotreba položaja ili ovlaštenja te primanje dara  ili drugih oblika koristi.

Sead Preljević, Davor Curl, Gordan Memija i Ermin Alamerović osumnjičeni su da su počinili krivično djelo pranje novca.

Boška Jerkovića, prema navodima tužioca, Gačanin je angažovao 2021. godine kako bi uspostavio novi sistem za komunikaciju članovima grupe, a na čemu je optuženi i radio.

Sead Preljević, Davor Curl, Gordan Memija i Ermin Alamerović, kaže tužilac, učestvovali su u organizaciji dolaska Gačanina u Sarajevo septembra 2016. godine, ali i nabavci policijskih uniformi Specijalnoj policijskoj jedinici FUP-a u periodu 2016/2017.

Curl i Preljević, dalje je obrazloženo, u jednom ugostiteljskom objektu na Mejtašu predali su Memiji 320.000 eura prethodno ilegalno transportovanog iz Belgije. Tužilac tvrdi i da su znali da ovaj novac potječe iz kriminalnih aktivnosti.

Gordan Memija je oraganizovao dolazak Gačanina u Sarajevo po njegovim uputama, nastavlja tužilac, od dočeka na aerodromu pa do osiguranja lične pratnje u kojoj su učestvovali i pojedini pripadnici Specijalne jedinice FUP-a Kadrić, Kadić, Druškić i Ćatić. Sve se odvijalo uz saglasnost komandira Specijalne jedinice Selmanovića, rečeno je na ročištu, a njima su usluge bile plaćene. Selmanović je osim novca, rečeno je, dobio i skupocjeni ručni sat.

Dodaje se da je Memija, kako bi se "oprao" novac, dogovorio s poznanikom i bliskim poslovnim partnerom Erminom Alamerovićem Kikijem da njemu preda novac za nabavku i uvoz specijalne policijske opreme.

Edina Kačara, uposlenika Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, tužilaštvo tereti da je počinio krivično djelo odavanje tajnih podataka iz člana 164. Krivičnog zakona BiH.

Tužilac je naveo kako je Kačar blisko sarađivao sa organizovanom kriminalnom grupom Edina Gačanina. Svakodnevno je bio u kontaktu sa Adnanom Smajlovićem i Boškom Jerkovićem, kojeg poznaje još iz školskih dana.

Kačar je, prema navodima tužioca, Jerkoviću u Smajloviću davao dokumente OSA-e koji se tiču Gačaninove grupe, a koje su njih dvojica potom prosljeđivali Gačaninu.

Gačanin mu je, naveo je tužilac, plaćao za svaku dostavljenu informaciju.

Između ostalog, u sudnici se od tužilaštva moglo čuti kako je Kačar od Jerkovića za neku informaciju tražio čak 100.000 KM. Tada je Jerković burno reagirao zbog iznosa, smatrajući ga previsokim, ali je Kačar, obrazložio je tužilac, informaciju preko Jerkovića ipak uspio prodati Gačaninu.

Osumnjičeni pripadnik OSA-e je iz te agencije, prema navodima tužilaštva, iznio veliki broj dokumenata koje čuva na USB-u ili HDD memorijskom stiku i parcijalno prodaje Gačaninu. Za njega je navedeno i to da je znao kako su Smajlović i Jerković pripadnici grupe Edina Gačanina. On je iskorištavajući svoj službeni položaj i ovlaštenja sebi pribavio imovinsku korist u iznosu od najmanje 100.000 KM, naveo je tužilac.

Sančez Jukić je u okviru kriminalne grupe prvenstveno imao ulogu nabavljanja te međunarodnog prometa i preprodaje droge, najčešće kokaina, u većim količinama od po nekoliko stotina kilograma ili tona s ciljem ostvarivanja znatne nezakonite materijalne koristi.

Tužilac je za njega naveo i da je po uputama Gačanina putovao u Južnoafričku Republiku, grad Durban, a za potrebe projekta kojeg grupa naziva "Satwa", gdje najvjerovatnije vrši logističke i tehničke poslove prijema kontejnera iz Perua i Kolumbije u kojima šalju ili planiraju slati kokain prema lukama i zemljama EU-a. Tamo je putovao i zbog pokretanja i formiranja servera, kako je rekao tužilac, radi funkcionisanja aplikacije za komunikaciju pod nazivom "Circle".

Dženis Kadrić je, prema tvrdnjama tužilaštva, od 27. decembra 2020. godine do 8. marta 2021. primio, držao i raspolagao novcem za koji je znao da je pribavljen počinjenjem krivičnog djela, koje je počinio Gačanin, koji se nalazio u Dubaiju, i narkokartel "Tito Dino". On je sa Harisom Behramom, Sky imena "Khabib", a koji je tada član gradskog odbora SDA Mostar i predsjednik udruženja građana "Brankovac", planirao osnivanje nove stranke ili ulaganje novca u postojeće političke stranke.

Dogovarali su prebacivanje većih iznosa novca iz Dubaija, preko udruženja "Brankovac", čiji je predsjednik Behram.

Tom prilikom je Behram objašnjavao, naveo je tužilac, da je potrebno imati udruženje koje djeluje na području cijele BiH te je Kadrić spominjao milionske iznose koji bi se uplaćivali preko inostranih firmi iz Dubaija, a Behram je navodio da je najbolji način prebacivanje novca u vidu pozajmica u iznosu od po 300.000 KM, navodeći da se tome ne može ući u trag.

Kadrić u toj komunikacije spominje da bi čelni ljudi jedne od stranaka u BiH trebali doći u Dubai na sastanak, povodom eventualnog dogovora oko pomoći u vidu finasiranja te da je on "završio" da dođu iz stranke Narod i pravda (NiP), tačnije predsjednik stranke (Elmedin Konaković).

Kadrić je u komunikaciji sa Behramom govorio da će ljudima iz NiP-a ponuditi da rade kako oni žele ili će u protivnom oni osnovati svoju stranku, ističući da žele napraviti najjaču stranku, da treba "poduzimati radikalne mjere, odnosno silu i zastrašivanje naroda".

Vahidin Munjić, v. d. direktora FUP-a, prema navodima tužilaštva, u vremenskom periodu 2016. godine do danas, u svojstvu službene osobe, obavljajući dužnost načelnika Jedinice za profesionalne standarde FUP-a, zloupotrijebio je službeni položaj i ovlaštenja na način da nije izvršio svoje službene dužnosti, a nakon što je po saznanju da su pripadnici Specijalne policijske jedinice FUP-a pružali usluge ličnog osiguranja Gačaninu 2016. godine prilikom njegove posjete Sarajevu, svjesno propustio pokrenuti interne i disciplinske postupke za odgovornost policijskih službenika. Samim tim propustio je o svemu obavijestiti i nadležno tužilaštvo, čime je omogućio pribavljanje koristi drugim licima, odnosno policijskim službenicima.

Potom je Munjić, tvrdnja je tužilaštva, početkom 2024. godine u svojstvu rukovodioca Federalne uprave policije "donio odluku o izmjeni liste radnih mjesta u FUP-u za koja radna mjesta je potrebna dozvola za pristup tajnim podacima, na način da je izuzeo oko 20 pozicija za ovlaštena službena lica, za koje je odlučio da nije potrebna dozvola za pristup tajnim podacima". Nakon odluke je na ta radna mjesta rasporedio tri policijska službenika – Senada Kadića, Adina Ćatića i Emira Druškića, a koji su učestvovali u fizičkom osiguranju Gačanina prilikom njegovog dolaska u Sarajevo.

Njima je, obrazložio je tužilac, "po osnovu vanredne sigurnosne provjere oduzeta dozvola za pristup tajnim podacima, odnosno utvrđene su im sigurnosne smetnje, te je Munjić na taj način izbjegao donošenje odluke o rasporedu na druga radna mjesta na kojima nije potrebana dozvola za pristup tajnim podacima".

Branioci osumnjičenih nadugo i naširoko su iznosili argumente zbog kojih se protive određivanju pritvora za svoje branjenike. Većina ih je iznijela prigovor na zakonitost postupanja policijskih službenika u smislu da su njihovi branjenici već od ranih jutarnjih sati bili pod kontrolom policije, kada su vršeni pretresi njihove imovine, te da su de facto već tada bili uhapšeni, ali da su formalno-pravno lišeni slobode u kasnim popodnevnim satima, čime su im, kako su naveli, prekršena prava.

Također, većina ih je prigovorila da su im prilikom lišenja slobode predočavani osnovi sumnje za određena krivična djela, dok su u prijedlogu navedena druga djela, te da, kako tvrde, nisu imali priliku da se izjasne na te okolnosti.

Advokat Sead Zijadić, koji zastupa osumnjičenog Adnana Smajlovića, a kojeg Tužilaštvo tereti da je rukovodio grupom Edina Gačanina na području BiH, čiji su ostali osumnjičeni bili članovi, te da je on raspolagao novcem zarađenim od narkotika i u dogovoru sa Gačaninom ga dalje prosljeđivao ostalim članovima grupe, kazao je, između ostalog kako nigdje nije navedeno gdje je taj novac išao.

Između ostalog je naveo i da se njegov branjenik u dešifrovanim Sky komunikacijama "negdje navodi kao Rossi, a negdje kao Verstapen", te prigovorio što im nije dostavljeno ništa od dokaza.

- Pa barem da nam je omogućen uvid u dijelove tih poruka koje se citiraju - kazao je.

Kazao je i da je njegov branjenik "ovdje cijeli život, tu mu je i porodica i sve", kao i da "osam godina nije nigdje izašao iz BiH". Rekao je da istraga datira od 2016. godine i "otkud sad opasnost da će bježati". Za utjecaj na svjedoke rekao je da nisu još ni identifikovani, te pitao "šta će se desiti ako se ne nađu nikakvi svjedoci".

Kada je u pitanju opasnost od ponavljanja djela, istaknuo je da niko od osumnjičenih nije ranije osuđivan, pa tako ni njegov klijent, te pitao "šta će staviti u legalne tokove, ako je sve oduzeto i blokirano".

Omar Mehmedbašić koji zastupa Sančeza Jukića u kratkom izlaganju je naveo da se protivi da se Jukiću odredi pritvor, kazavši kako se za njega u cijelom prijedlogu navodi samo da je "išao u Južnu Ameriku i to je sve".

- Išao je i u Zaostrog i u Herceg Novi, pa nikom ništa. Prilikom pretresa su mu našli dva telefona i 700 maraka - kazao je Mehmedbašić, dodavši da je Jukić istražiteljima otključao telefone.

Naveo je da je prijedlog tužioca paušalan, te pitao koja je uopće razlika između onih kojima su predložene mjere zabrane i ovih za koje se traži pritvor. Kada su u pitanju posebni pritvorski razlozi, na njih se nije osvrtao kazavši da "tužilac nije odlučio hoće li pobjeći, ometati istragu ili utjecati na svjedoke".

Azijada Mujkić, koja brani Aidu Helać, navela je da prilikom pretresa kod njene branjenice nije pronađen nijedan dokaz koji potkrepljuje tvrdnje tužioca, te zatražila da se prijedlog odbije kao "paušalan, površan i neutemeljen".

Branilac Tarika Zulovića, advokat Vlado Adamović kazao je da je tužilac opisao modus operandi grupe za organizovani kriminal i ljudi u toj grupi.

- Navodi da je Smajlović dijelio pare. Za šta? Na način - kupovinom nekretnina, osnivanjem firmi, davanjem donacija, finansiranjem političkih stranaka. Opisuje pojedine radnje izvršenja i nigdje se ne spominje moj branjenik. Da li se pranje novca može izvršiti samo držanjem? Može. Ali ni to se ne navodi za njega - naveo je Adamović.

Dalje je naveo kako je Tarik Zulović blizak srodnik Edina Gačanina i da nije sporno da je komunicirao s njim, ali da nema dokaza da je ikada primio bilo kakav novac od njega.

Dalje je naveo da je "on Sky telefon dobio upravo od rođaka u vrijeme korone da ako mu šta zatreba da ga može kontaktirati".

Senad Bilić, advokat Harisa Behrama, kazao je da se njegov branjenik spominje u kontekstu komunikacije s Dženisom Kadrićem, članom Gradskog odbora SDA Mostar i predsjednikom Udruženja građana Brankovac, i navodno dogovara prebacivanje novca preko tog udruženja.

- Onda se navodi da Dženis traži od njega savjete kako bi se to moglo plasirati u BiH i on mu kaže trebalo bi to preko udruženja. Kadrić spominje milionske iznose, a on mu govori da uplaćuje po 300.000 i da se tako to neće upratiti. Pa vi da danas dobijete 300.000 na račun, sutra bi vas uhapsili - kazao je Bilić.

On je rekao da je njegov branjenik iznio aktivnu odbranu i objasnio sve. Kazao je da je zbog tih para, koje je nazvao "pozajmicom", dobijao ozbiljne prijetnje po život i tijelo.

Tražio je da se prijedlog odbije i eventualno Behramu odrede mjere zabrane.

Sam Behram je kazao da je odmah po pojavi priče o narkoklanu otišao kod knjigovođe, uzeo advokata, kontaktirao FUP i SIPA-u i tražio kontakt sa Tužilaštvom, kao i da im je predao mobitel koji im je otključao.

Rusmir Karkin koji brani Mirsada Skopaka također je istaknuo da prijedlog nije individualiziran i da kada je u pitanju Skopak "ne postoji opis nijedne konkretne radnje koja se njemu stavlja na teret".

- Sve gdje je spomenut je notorna laž, ja ne znam kako drugo to da nazovem. Spominje se da je vlasnik firme, što je bilo lako provjeriti u sudu da nije. Ne da nije vlasnik firme, on je, osim što je najmlađi u sudnici, najveći kokuz u sudnici - kazao je Karkin.

Isto je ustvrdio i Semir Zukić, advokat Maka Šemšića za kojeg se navodi da je vlasnik tri firme, "od kojih dvije čak i ne postoje".

- Navodi se da ga je neko vrbovao da radi osnivanja tih firmi, ali nijedna inkriminacija se ne spominje, niti ijedna radnja izvršenja - kazao je advokat.

Branilac Elmira Sarića Jasmin Džaferović kazao je da se prijedlog u odnosu na njegovog branjenika "zasniva na nekim operativnim saznanjima, koja čak nisu ni tačna".

- Govori se da je preuzet neki novac od njega i njegove supruge Natali. On nije oženjen, otac je dvoje djece, čija se majka zove Emina - kazao je Džaferović, te Sudu dostavio rodne listove djece.

Navode Tužilaštva nazvao je paušalnim, prijedlog nekonkretizovan i tražio je da se odbije kao neosnovan.

Senad Dupovac koji brani Smaila Šikala kazao je za svog branjenika da "nema nekretnine, nezaposlen je, nema auto, nema čak ni bicikl".

Naveo je da "u prijedlogu nije našao opis radnji izvršenja krivičnih djela koja mu se stavljaju na teret, pa ne zna ni na šta da se osvrne". Predložio je da se prijedlog odbije, te naveo da ne bi imali ništa protiv i da se Šikalu odrede mjere zabrane.

Najduže izlaganje u sudnici imao je advokat Mirsad Crnovršanin koji zastupa trojicu pripadnika FUP-a Senada Kadića, Adina Ćatića i Emira Drukića, kao i komandanta Specijalne jedinice FUP-a Mustafu Selmanovića.

On je kazao "da mu nije jasno zbog čega su ovi policajci, kao i njihov komandat Selmanović i direktor Munjić danas u sudnici".

Također je naveo da je od Suda tražio razdvajanje postupka "jer smo svjedoci da su moji branjenici okarakterisani u medijima kao pripadnici organizovane kriminalne grupe".

Naveo je da je Sud izdao naredbu za organizovani kriminal, pranje novca, neovlašteni promet drogama, primanje nagrade za trgovinu utjecajem i da je u prilogu Sky komunikacija u kojoj nema nijedno ime njegovih branjenika.

- Oni ni na koji način nisu komunicirali sa članovima ove navodne organiziovane grupe - rekao je i dodao da su im prilikom ispitivanja na teret stavljena potpuno druga djela.

Citirao je dijelove iz prijedloga u kojima se navodi da je nešto "prema operativnim saznanjima".

- Operativna saznanja nisu dokazi. Bavimo se mahalskim tračevima, pa je onda došao neki informant i nešto rekao itd. - kazao je advokat.

Pitao je u čemu se sastoji zloupotreba položaja ili ovlaštenja, te naveo da mora postojati blanketni propis koji je u tom slučaju prekršen, a on se ne navodi.

Dodao je da je susret sa Gačaninom u Sarajevu bio u septembru 2016. godine kada "nijedna služba nije raspolagala podatkom ko je Edin Gačanin i da se radi o sigurnosno interesantnoj osobi".

- Bio je biznismen iz Dubaija - kazao je.

Naveo je da su policajci 2019. prošli sigurnosne provjere.

- Da je on bio sigurnosno interesantan, ne bi ih nikad prošli - naveo je advokat. Istaknuo je da prilikom pretresa kod njih nisu pronađeni bilo kakvi predmeti koji bi bili od interesa za istragu.

Naveo je da se u medijima spominjao sat Rolex, a da je "sad u prijedlogu samo sat" koji nije pronađen kod Selmanovića, te istaknuo da su svi predlagali da budu podvrgnuti poligrafskom testiranju, kao i da nijedan nije imao kriptovani telefon.

Više puta je u sudnici spomenuta istražiteljica Marina Zović za koju se tvrdi da je sačinila dokument koji se tiče nabavki spornih uniformi za specijalce i da je u njemu, tvrdi to odbrana, navela da je nabavka provedena u zakonskim propisima.

Braniteljica Mustafe Selmanovića Alena Begović također je spomenula inspektoricu Zović, kazavši kako tužilac zasniva predmet na izjavama trojice svjedoka - Marine Zović, Ibre Bešlije i Elvira Hubjera, čije iskaze odbrana dovodi u pitanje.

Istaknula je da Selmanovića nema nigdje u prepisci, te da ga čak ni ne spominju osobe koje komuniciraju putem Skya.

Navela je kako "ovaj predmet nije napad samo na njenog branjenika, nego i na državu".

Selmanović je kazao kako ga je "zvao tadašnji direktor OSA-e Osman Mehmedagić i pitao na čijoj je strani", da mu je on kazao "da je na strani pravde i da je za njega od tada sve krenulo naopako".

Rekao je i da su ga policajci pitali "da li je dao uniformu Elmedinu Konakoviću i Aljoši Čampari".

Sličnu odbranu iznijela je braniteljica Vahidina Munjića Denisa Gačanin, koja je, kao i Crnovršanin, navela da nije naveden blanketni propis koji je prekršen.

Kazala je da je "Munjić postupao zakonito, da su navodi tužioca paušalni i nisu konkretizovani i da se osnovana sumnja zasniva na izjava troje svjedoka, a da tužilac nije izvršio provjeru tih navoda".

Ona je navela da je prijava koja se odnosi na nabavku opreme i za specijalce stigla 2019. godine, da je proveden interni postupak, da ga je provela Marina Zović, da je sačinjen izvještaj i dostavljen tadašnjem direktoru FUP-a i da se navodi da je potrebno obavijestiti tužilaštvo.

- Ako nisu provedeni postupci, danas bi ovdje trebao sjediti tadašnji direktor Korman - kazala je Munjićeva braniteljica.

Sam Munjić je kazao da je za ovaj slučaj saznao u junu 2019. godine i da je tada potpisao nalog za interni postupak, da ga je provela Marina Zović i da je utvrđeno da je doniranje opreme izvršeno u skladu sa zakonom.

Tražio je, kako je naveo, podatke za specijalce o eventualnim kontaktima sa Edinom Gačaninom od SIPA-e i OSA-e, gdje su im iz SIPA-e odgovorili da vrše određene provjere, dok su iz OSA-e dobili odgovor da nemaju saznanja o kontaktu, osim "da su sjedili sa Dženisom Kadrićem".

Dalje je naveo da su utvrdili da su specijalci prelazili granicu za vrijeme bolovanja, što bi bila teža povreda službene dužnosti, ali da je već tad bila nastupila apsolutna zastara.

Ustvrdio je da je "tražio da se spis dostavi tužilaštvu, da tadašnji menadžment to nije učinio, a da on o tome dalje ne zna ništa".

Potom je kazao da je po postavljanju na mjesto v. d. direktora FUP-a zatekao ih u odjelu za organizovani kriminal, gdje se razmjenjuje najviše podataka, a u međuvremenu im je bio uskraćen pristup tajnim podacima.

Rekao je da ih je on odmah rasporedio na osiguranje baze i KDZ, te priznao da je dva puta mijenjao odluku o primjeni pravilnika za pristup tajnim podacima, ali je negirao "bilo kakve zloupotrebe".

Sabina Hota Ćatić, koja zastupa Seada Preljevića, navela je da se iz prijedloga ne može zaključiti za šta je on uopće osumnjičen. Kazala je da je on pozvan u svojstvu svjedoka, da bi kasnije bio uhapšen, a iz prijedloga se vidi da se tereti da je učestvovao u organizaciji dolaska Gačanina u Sarajevo i u nabavci uniformi za specijalce.

- On te 2016. godine ne zna ni ko je Edin Gačanin niti ikakve veze sa njim ima - kazala je.

Tužilaštvo, kako je rekla, navodi da su on i Davor Curl preuzeli movac od izvjesne Natalije i njenog supruga u Belgiji i predali Gordanu Memiji.

- On ne samo da ne zna Memiju i nije nikad bio u kafiću Hill, nije nikad nabavljao ništa za FUP, niti je to potkrijepljeno bilo kakvim dokazima - rekla je braniteljica.

Navela je da je od njega oduzeta informatička oprema, koja nema nikakve veze sa ovom grupom, te pojasnila da on ima uredno registrovan obrt, odnosno dodatnu IT djelatnost i da tu opremu koristi u te svrhe.

Preljević je kazao da Gordana Memiju i Elmira Sarića prvi put vidi u sudnici, te da nikada nije preuzeo, prenio, predao novac.

Dijana Hasić koja brani Davora Curla navela je da njen branjenik dugi niz godina radi za strane firme koje zahtijevaju "strašne provjere", da je u tim firmama zarađivao ogromne svote novca, te "da nema nikakvog smisla da bi pristao da donese 320.000 eura iz Belgije za naknadu od 10.000 KM".

Navela je da ni on nije imao Sky aplikaciju i da se i ne spominje u onim koje su dešifrovane. Sam Curl je pojasnio da je radio na ozbiljnim poslovima unutar sigurnosnog sistema pri OHR-u, SFOR-u, da je radio u Iraku na osiguranju visokih američkih vojnih dužnosnika pri američkom Ministarstvu odbrane, gdje se prolaze stroge sigurnosne provjere.

Rekao je da mu je "nanesena velika šteta integritetu i da će mu trebati godine da se oporavi".

Advokat Gordana Memije Senad Pizović, koji je izlagao u osmom satu ročišta, kratko je kazao da se pridružuje navodima prethodnih kolega. Kazao je da prije ovog slučaja nije poznavao Memiju, da se onda informisao i "pomislio da je on centralna figura ovog slučaja".

- Onda sam dobio prijedlog i pomislio kako nikad lakši predmet nisam imao, a onda sam opet pomislio kako je najteže braniti nevinog čovjeka - rekao je Pizović.

On je, između ostalog, naveo da se radi "o porodičnom čovjeku, uglednom privredniku koji sarađuje sa svjetskim renomiranim kompanijama".

Rekao je da mu se na teret stavlja pranje novca i to "samo na osnovu operativnih saznanja", te da tužilac prepričava Sky prepisku u kojoj se nigdje ne spominje Gordan Memija".

- Otkud takva smjelost da se samo na osnovu toga hapse ljudi i tako im se ruši reputacija - kazao je Pizović.

Istaknuo je da oduzeti predmeti koji se spominju nisu oduzeti od Memije, kao i da je kod njega pronađen i oduzet novac u iznosu od 5.000 KM.

Kazao je da Tužilaštvo sve bazira na apstraktnim navodima, te predložio da se prijedlog odbije.

Marsela Bajramović, braniteljica Edina Kačara, prijedlog za pritvor nazvala je "apsurdnim, nelogičnim i nezakonitim".

Kazala je da je njenom branjeniku prilikom ispitivanja stavljeno na teret da je Smajloviću odao neke tajne podatke, a da se sad u prijedlogu navodi da je odavao ne samo njemu nego i Bošku Jerkoviću.

- Ne navodi se šta je predmet tog odavanja, koji su to dokumenti - navela je dodavši da ni on sam nema pristup svim podacima, nego samo one s oznakom "treba da zna", te da je on zadužen za provjere osoba zaposlenih u državnoj službi.

Kazala je da on poznaje Smajlovića kao komšiju, "zdravo za zdravo", a Jerkovića "iz školskih dana, iako se ni tad nisu družili", kao i da ga "nije vidio godinama".

Kačar je kazao da "kako god se ovo završi, njemu je već načinjena šteta jer u njegovoj profesiji su ljudi ionako sumnjičavi i uvijek će postojati doza nepovjerenja".

Rekao je i da nema namjeru nigdje bježati, već naprotiv, da mu je u interesu da se odbrani.