Srbija je upregla sve svoje napore da se bori protiv Rezolucije o Srebrenici, o kojoj će se odlučivati u Ujedinjenim nacijama. Argument vlasti je da je ova rezolucija srpski narod predstavlja kao genocidan. Historičar Milan St. Protić ističe da je vlast u Srbiji, odnosno predsjednik Aleksandar Vučić taj koji srpski narod predstavlja kao da je genocidan i individualnu krivicu prebacuje na cijeli narod.

Osvrćući se na izjavu predsjednika Srbije uoči izricanja presude presuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću zbog zločina u Srebrenici, da se srpski narod suočava sa teškom situacijom, Milan St. Protić je istakao da se u toj izjavi vidi da on predstavlja srpski narod kao genocidan.

- Jer tu se radi o individualnoj odgovornosti jednog čovjeka koji je izveden pred taj sud zbog toga što je radio. On ne kaže da misli da je Mladić kriv ili nije kriv, nego prenosi odgovornost na srpski narod, ako bude osuđen bit će osuđen cijeli srpski narod - kazao je St. Protić za N1 Srbija.

On objašnjava da "argumentacija da su žrtve jer su se svi urotili protiv predstavlja povezivanje individualne odgovornosti sa interesima jednog naroda zato što su ti ljudi, ta politika, ta nomenklatura važniji nego što su važni narodni interesi".

- Zato se nikada nije napravio otklon nego obratno, do dana današnjeg se to koristi da bi se odgovornost prenijela na čitav narod i državu, a zaštitili oni koji su krivi i odgovorni - istakao je St. Protić.

Napominje da politika koja se vodi u Beogradu i Banjoj Luci nema mnogo dosljednosti i logike, a da je odnos prema zločinu u Srebrenici do te mjere relativizovan.

- Smatra se opravdanim da se taj užasan masakr koji je sud kvalifikovao kao genocid na svaki način opradva, izvini, i da se pred međunarodnom javnosti Srbija pokaže kao zemlja koja ima jedan pokroviteljski položaj - naveo je.

On ocjenjuje da je najgore od svega državna politika prema Rezoluciji o Srebenici. Navodeći da umjesto da Srbija podrži rezoluciju i time pokažemo svoj stav prema onome što se u Srebrenici desilo, "država vodi aktivnu politiku kako bi se umanjila stravična činjenica o onome što je učinjeno u Srebrenici".

- Traže se svi načini da se ta rezolucija ublaži, relativizuje - rekao je St. Protić.

On je upitao kakvu sliku Srbija stvara pred svim tim državama kada dojučerašnji opozicionar, nekadašnji ministar vanjskih poslova i predsjedavajući Generalne skupštine UN "ide okolo i bogoradi da se ta rezolucija učini što manje jasnom i nedvosmislenom u odnosu na stravičan događaj u Srebrenici".

Komentarišući najavu da će Srbija, u slučaju da rezolucija bude donijeta, zatražiti da postane nestalna članica Vijeća sigurnosti i potom predlagati rezolucije o genocidu u Jasenovcu i na drugim mjestima, St. Protić podseća da sve i da bude tako – te rezolucije neće proći iz prvnih razloga.

Naime, konvencija o genocidu je donijeta tek 1948. i ne može se retroaktivno primjenjivati na zločine počinjene ranije, iako oni mogu imati težinu genocida.

- To ne znači da nemaju tu težinu, ali ne mogu tako da budu kvalifikovani. Holokaust znači spaljena zemlja, ne može da se kvalifikuje kao genocid u pravnom smislu zato što je rezolucija donijeta naknadno - objašnjava historičar.

Upoređujući osjećaj krivice koji Njemci i danas imaju zbog genocida koji je činila nacistička Njemačka i onaj počinjen u Srebrenici, St. Protić napominje da je bitna razlika to što Srebrenica nije bila državni projekat i državna politika, već "neoprostiv zločin jedne grupe ljudi koja je sebi uzela za pravo da odlučuje o životu i smrti nekoliko hiljada ljudi".

- Zato je za nas mnogo lakše da kažemo istinu o tome pred cijelim svijetom, jer odgovornost ne nosimo mi. Niko od nas to tada nije znao - objasnio je St. Protić.

Smatra da je isti odnos država trebalo da zauzme i prema ulasku Kosova u Vijeće Evrope, i bude sponzor toga, umjesto da se ponaša nezrelo.

- Zapadnjaci misle da Srbija nije dovoljno pametna da bi izabrala svoj pravi put, jer da je pametna ona bi vukla poteze koji nisu na njenu štetu. Ovako oni ostvaruju svoje ciljeve, a da ne moraju da ponude ništa zauzvrat. Da se prijem Kosova u UN poistovijetio sa prijemom Srbije u EU onda bi stvari izgledale drugačije i malo ozbiljnije i onda bi ti pregovori, prema mom mišljenju, imali nekog značaja za budućnost Srbije, a i za budućnost Kosova - zaključio je.