Planirano je po završetku edukacija da se rade procedure za koje do sada nisu bili osposobljeni u ovoj zdravstvenoj ustanovi, izjavio je Feni v.d. direktora Kantonalne bolnice "Dr. Irfan Ljubijankić" dr. Ermin Goretić.

Pokrenuta je, kako je rekao, nabavka određenih aparata kako bi proširili usluge u Kantonalnoj bolnici u Bihaću, a radi se o biološkoj terapiji zbog koje pacijenti iz Bihaća moraju odlaziti u Sarajevo i isti dan se vraćati.

- To je naporan proces i želimo, prije svega, olakšati samim pacijentima jer je to naporan put, ali i smanjiti finansijske troškove. U procesu smo otvaranja kabineta za biološku terapiju za što su već dvije medicinske sestre osposobljene te planiramo uskoro početi s radom - najavljuje Goretić.

Također, planiraju do nove godine nabaviti dijagnostičko-terapijski bronhoskopski aparat, s obzirom da se pacijenti upućuju u Sarajevo na kliniku Podhrastovi da bi im se uradila bronhoskopija. Jedna od doktorica s Plućnog odjela je prošla edukaciju, a jedan doktor i medicinski tehničar se spremaju na edukaciju nakon čega bi se mogao oformiti kabinet za bronhoskopiju.

- Na taj način ćemo ostvariti određene finansijske uštede i ujedno pružiti bržu i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu pacijentima s područja Unsko-sanskog kantona. Također smo u procesu nabavke jednog potpuno novog laparoskopskog stuba za potrebe operacijskih sala – kaže Goretić.

U toku je i realizacija projekta obnove zgrade Kasindol i zgrade Psihijatrije. Raspisuje se i treći javni poziv jer se na prethodna dva niko nije prijavio. Sredstva za realizaciju ovog projekta osigurala je Vlada Federacije BiH u iznosu od dva miliona i 200.000 KM za zgradu Kasindol i milion KM za zgradu Psihijatrije.

Što se tiče medicinskog kadra, Hirurgija 2 uopće nije u funkciji iz razloga što nema dovoljno medicinskih sestara da obavljaju taj posao. Iz Kantonalne bolnice u Bihaću zabilježeni su brojni odlasci u inostranstvo, uprkos tome što su, kako navodi Goretić, plaće povećane u visini od 300 do 400 KM.

- Dosta medicinskog kadra je već u starijoj životnoj dobi, dosta ih ima rješenja o drugostepenoj invalidnosti po osnovu koje mogu ostati raditi, ali ne mogu raditi u smjenama i ne mogu da rade teže fizičke poslove. Ne možemo očekivati od medicinskih sestara koje su u dobi 60 godina da rade i daju doprinos kao one u dobi od 20 godina. Tu je došlo do planskog popunjavanja određenih odjela, a imat ćemo još potreba za medicinskim kadrom. Uspjeli smo na taj način da organizujemo rad za vrijeme godišnjih odmora kako bi sve funkcionisalo u najboljem redu - podvlači Goretić.

Kako je kazao, određeni kadar je primljen na probni rad u trajanju od šest mjeseci, a stav menadžmenta je da će onima koji zadovolje kriterije načelnika odjela i glavnih medicinara te ukoliko bude potrebe za ustanovu i ne bude finansijskih opterećenja, biti ponuđeni ugovori za zasnivanje stalnog radnog odnosa.

Kada je u pitanju finansijsko stanje, ono se periodično popravlja i ustanova se trenutno nalazi u fazi konsolidacije i restrukturiranja. Vlada Federacije BiH se obavezala na podršku konsolidaciji finansijskog stanja Kantonalne bolnice u Bihaću sa 18 miliona KM, kroz period od tri godine 2022-2024. godina. Svake godine po šest miliona KM.

- Za prošlu godinu smo već utrošili šest miliona KM koja su doznačena od Vlade Federacije BiH i svih šest miliona KM otišlo je dobavljačima za hranu, lijekove i ostala akumilirana dugovanja. Cilj je poboljšati solventnost i likvidnost kroz ovu konsolidaciju. Pored toga, Vlada i Skupština USK-a kao osnivač Kantonalne bolnice su se obavezali da će kroz period 2022-2027. godina u Kantonalnu bolnicu uložiti određeni dio sredstava za zanavljanje medicinske opreme i adekvatnije funkcioniranje ustanove. Također, podatak je da naša vlada subvencionira sa milionom KM godišnje specijalizante i subspecijalizante, odnosno edukacije našeg kadra - ističe Goretić.

FOTO: FENA

Pored toga, izvršena je nabavka novog magneta čija cijena iznosi skoro dva miliona KM. Magnet je instaliran, prošao je i testnu fazu i uskoro se očekuje njegovo puštanje u rad. U međuvremenu je došlo do prestanka rada starog magneta i u toku je procedura javnih nabavki za njegovu reparaciju. Nakon što bude zamijenjen dio koji je tehnički neispravan, ovo će biti, kaže Goretić, jedina zdravstvena ustanova u regionu koja ima dva magneta.  

- Javnost treba da zna kako je medicinska oprema izuzetno skupa i ima svoj rok trajanja, te nakon određenih sati korištenja dolazi do određenih problema. Mi smo 2013. godine austrijskim kreditom zanovili određenu opremu, međutim zbog vremena i broja pacijenata koji se obrne u toku jedne godine, dolazi do određenih oštećenja. Trenutno najveći i gorući problem je osmoza na dijalizi, gdje nam je u par navrata tokom proteklog mjeseca došlo do potpunog prestanka rada dijaliznog centra. Ta osmoza je stara oko 20 godina i zahtijeva nabavku novog sistema. Kada je u pitanju zamjena osmoze, cijena nove iznosi oko 270.000 KM i mora se ispoštovati procedura javnih nabavki, kao i kod svake druge opreme, a to zahtijeva određeni vremenski period - pojašnjava on.

Što se tiče kadrovske politike, podvlači da u proteklom periodu nije vođena adekvatna briga tako da u određenim segmentima i u određenim granama imaju problema u smislu nedostatka ljekara i zbog toga su liste čekanja duge.

- Planiramo napraviti transparentnu i javnu listu čekanja, gdje će pacijenti uz zaštitu identiteta, a pod svojom šifrom, imati jasan uvid u to kad i kojom dinamikom se ispred njih odvija taj proces. Radi se o informatičkom sistemu koji će pacijentima biti dostupan na mobilnim uređajima. Dakle, prilikom zakazivanja pregleda ili operacijskog zahvata kada se uvrste na red čekanja, moći će pratiti koji su oni u tom redu čekanja i kojom dinamikom se taj proces odvija - najavljuje Goretić.

Ukazuje na određene probleme i zagušenja u pojedinim granama u Kantonalnoj bolnici, prvenstveno u Centru urgentne medicine (CUM), u koji se upućuje veliki broj pacijenata godišnje. Od tih pacijenata ogroman broj njih se zadrži na hospitalizaciji, ali se isto tako se i dobar broj pacijenata uz određenu opservaciju ili preporuku o terapijskom učinku vrati.

- Postoje hronična oboljenja koja se s vremenom pogoršavaju. Ljekari sa određenim iskustvom na hitnoj medincijskoj pomoći će to bez problema riješiti. Ali ako se tamo nalazi neki mladi ljekar, on nerado preuzima odgovornost i gleda da je podijeli s nama u Kantonalnoj bolnici što smo mi svakako dužni i obavezni preuzeti i to je veliki pritisak na interniste i na hirurške grane, te zbog banalnih stvari dolazi do zagušenja - upozorava on.

Pojašnjava da pacijenti koji ne zahtjevaju hitnu intervenciju u Kantonalnoj bolnici blokiraju proces pružanja zdravstvenih usluga te će to predstavljati problem kada su liste čekanja u pitanju. Goretić stoga najavljuje razgovore o tom problemu nivou sekundarne i primarne zaštite s resornim ministrom.

- Za sada imamo odličnu koordinaciju kao zdravstveni sistem, ali smatram da bi trebali uvesti određene smjernice u domove zdravlja gdje će određene procedure imati tačno objašnjene načine za rješavanje određenih pacijenata i dijagnoza - istakao je Goretić.

Precizirao je da Unsko-sanski kantona na broj stanovnika ima 300 ljekara, a isti broj pacijenata u Sarajevu ima duplo veći broj ljekara.

- Smatram da zdravstvena zaštita i generalno zdravstveni sistem u Unsko-sanskom kantonu dijelom trpi zbog nedostatka kadra, a postojeći kadar koji se isprofilira veoma brzo odlazi iz zdravstvenih ustanova u druge ili van kantona. Onda se na to mjesto prima novi mladi ljekar koji treba da stekne određeno iskustvo. Medicina napreduje svakodnevno i ako ćemo pratiti te trendove, moramo to pratiti s kadrom, opremom i sa prostorom – poručio je u razgovoru za Fenu Goretić.