Ured za zakonodavstvo Vijeća ministara Bosne i Hercegovine primijetio je svojevrsni haos u aktima koje donose rukovodioci bh. institucija, te su inicirali dopunu Zakona o Vijeću ministara kako bi ovaj ured mogao davati mišljenja i na propise poput pravilnika i odluka.

Inicijativa je upućena Vijeću ministara BiH, uz obrazloženje.

Kako je istaknuto, Ured za zakonodavstvo je odlučio analizirati određeni broj općih pravnih akata koje su donijeli rukovodioci institucija Bosne i Hercegovine. Ti akti ne podliježu prethodnoj provjeri.

Analiza je pokazala da postoje nedostaci i da se oni ponavljaju u kontinuitetu, od nenavođenja svih brojeva Službenog lista BiH pa do nepostojanja pravnog osnova za donošenje ili pozivanja na pogrešnu zakonsku odredbu.

S tim u vezi iz Ureda su se osvrnuli čak i na revizorski izvještaj, koji je predmet interesovanja Tužilaštva BiH, a odnosi se na dodjelu javnih poslova iz nadležnosti Ministarstva komunikacija i prometa BiH, poput homologacije i obuke.

Citirajući određene revizorske kvalifikacije, iz Ureda za zakonodavstvo su ocijenili da očito postoje nedostaci u samom sistemu izrade propisa, njihovoj prethodnoj provjeri, praćenju.

Ukazali su i na propust u Zakonu o Sudu Bosne i Hercegovine, gdje se navodi da je Sud naročito nadležan da ocjenjuje zakonitost pojedinačnih i općih izvršnih upravnih akata...

- Zakon o sudu Bosne i Hercegovine uvodi nepostojeći pravni termin "opći izvršni upravni akt" koji u zakonodavstvu Bosne i Hercegovine, pa i u pravnoj teoriji, nema nikakvog značenja, što dovodi do situacije da se protiv općih akata ne može voditi upravni spor, odnosno za takve pravne akte u Bosni i Hercegovini nije osigurana sudska zaštita – upozorili su iz Ureda za zakonodavstvo BiH.

Istakavši da je stoga neophodno uspostaviti efikasan sistem kontrole zakonitosti općih podzakonskih akata (odluke, pravilnici, uputstva, instrukcije i naredbe, op. a.), predložili su da čelnici institucija budu obavezani da Uredu dostavljaju sve svoje prijedloge akata prije potpisivanja.

- Pravna sigurnost umnogome zavisi o pravnoj izradi propisa, ali i o jasnoći, dorečenosti i tačnosti pojmova i izraza – naveli su iz Ureda, dodavši da je to posebno važno sada kada su otvoreni pristupni pregovori s Bosnom i Hercegovinom, nakon čega slijedi usklađivanje zakonodavstva BiH s pravnom stečevinom Evropske unije.