Politički i narodni sabor, davnašnji način donošenja odluka, vraća se na scenu.

"Vaskršnji sabor" Srbije i bh. entiteta Republika Srpska (RS) vlasti organizuju 5. i 6. maja, na dva vjerska praznika Uskrs i Đurđevdan.

Na saboru će, kako je najavljeno, biti donijete "važne odluke o opstanku srpskog naroda na svojim ognjištima i očuvanju srpskog jezika i ćiriličkog pisma".

Historičar i pravnik Srđan Milošević održavanje sabora vidi kao manifestaciju takozvanog "jedinstva vlasti i naroda" sa željom da se istakne kako su organizatori jedini autentični i pravi predstavnici srpskog naroda.

- I naravno da se dodatno naglasi taj osjećaj nekakve ugroženosti, potrebe za jedinstvom. Sve ono što su ustvari opća mjesta i karakteristike jednog populističkog, nacionalističkog režima -naveo je on za RSE.

Milošević dodaje da "zgodno dođe" ta analogija sa historijskim naslijeđem sabora koji su održavani, ali da ništa više od analogije ne postoji.

Odluka o održavanju sabora doneta je kao "zajednički zaključak" nakon razgovora predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i predsjednika RS-a Milorada Dodika, održanog u prisustvu patrijarha Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirija 18. marta.

Predsjednik Srbije je tada saopćio da su patrijarha upoznali sa "težinom političke situacije u kojoj se nalazi cjelokupan srpski narod" i zatražili podršku SPC-a.

Vraćanje historiji u vidu održavanja sabora dolazi u trenutku pojačane retorike predstavnika vlasti o "ugroženosti srpskog naroda".

Antropolog iz Etnografskog instituta u Beogradu Ivan Đorđević smatra da se sabor organizuje da bi se "zbili redovi".

- A zapravo služi kao maskarada za prilično komplikovanu vanjsku i unutrašnju političku situaciju, gdje se poseže za Miloradom Dodikom, odnosno Republikom Srpskom i SPC-om kao nekakvim tačkama legitimiteta sa tim najvišim ciljem opstanka srpskog naroda - dodao je Đorđević za RSE.

Historičar Srđan Milošević ne očekuje da će na saboru biti nekakvih odluka koje će opredijeliti budući razvoj Srbije, Republike Srpske, odnosno političko ponašanje Srba u regionu.

- Meni to više liči na neku formu političkog rituala jer suštinski na tom saboru ne može da se odluči ništa što bi bitno mijenjalo politiku i položaj srpske države, odnosno njenu političku orijentaciju što bi podrazumevalo neke dalekosežne odluke - dodaje on.

Historičar i vjerski analitičar Vladimir Veljković smatra da bi međunarodni zvaničnici morali da pošalju poruku i Vučiću i Dodiku da je održavanje takvog političkog skupa neprihvatljivo.

- Ako se takav politički skup održi, on će značiti da više ne postoji suštinska razlika između dva zasebna i različita politička i pravna subjekta, Srbije i Republike Srpske. Nego da se radi o jednom političkom prostoru kojim zajednički vladaju dvojica autokrata uz blagoslov patrijarha - ocijenio je Veljković.

Za održavanje sabora izabrana su dva vjerska praznika – Uskrs i Đurđevdan.

Antropolog Ivan Đorđević smatra da se povezivanjem sabora i velikog vjerskog praznika kao što je Uskrs računalo da će važnost ovog okupljanja biti još veća.

- To je ta poveznica, odnosno uspostavljanje legitimiteta uz pomoć Srpske pravoslavne crkve koja je ovde potpuno u funkciji dnevne politike - ocijenio je.

Srpska pravoslavna crkva nije odgovorila na upit RSE da li će njeni predstavnici učestvovati na saboru i za kakve će se odluke zalagati.

Sa patrijarhom Porfirijem predsjednik Srbije Aleksandar Vučić redovno razgovara o ključnim nacionalnim pitanjima, prije svega oko Kosova.

Detaljnije pročitajte ovdje.