VEZANI TEKST - Hrvatski predstavnik pri Vijeću sigurnosti UN-a kritikovao Komšića, Lagumdžija mu odbrusio

Posljednje zabilježeno jeste svojevrsni diplomatski incident, kada je u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, nakon obraćanja predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića, kritike mu uputio ambasador Hrvatske pri UN-u Ivan Šimonović.

Poručio je da "Komšić nije legitimno izabrani član Predsjedništva BiH" i da ga Hrvatska kao takvog ne prepoznaje.

- Nadam se da će izmjene Izbornog zakona spriječiti takve manipulacije u budućnosti - rekao je Šimonović.

U odbranu Komšića stao je ambasador BiH u UN-u Zlatko Lagumdžija poručujući:

- Smatram neprimjerenim od svog kolege iz Hrvatske da nazove predsjedavajućeg Predsjedništva moje zemlje nelegalnim i nelegitimnim.

Hrvatskom diplomati, koji samo prati put premijera Andreja Plenkovića, ali i njegovih prethodnika iz HDZ-a Hrvatske čija se politika od Tuđmanovih vremena nije promijenila, kada je riječ o BiH, zasmetalo je vjerovatno i što je Komšić sa govornice u New Yorku, uz Srbiju direktno prozvao i Hrvatsku. Optužio je, krajnje utemeljeno, prve susjede BiH za miješanje u unutrašnja pitanja i pokušaje da se naša zemlja podijeli po etničkim linijama.  

Nije Šimonović prvi hrvatski dužnosnik koji zloupotrebljava poziciju u međunarodnim institucijama kako bi se miješao u unutrašnje stvari BiH.

Redovno to već godinama radi najveća uzdanica predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića Željana Zovko.

Sa pozicije europarlamentarke koja predstavlja Hrvatsku, Zovko lobira za izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH po Čovićevim željama.

Prije pet godina, trojica bivših visokih predstavnika Carl Bildt, Paddy Ashdown i Christian Schwarz-Schilling uputili su pismo tadašnjoj visokoj predstavnici Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Federici Mogherini i upozorili je kako se Hrvatska miješa u unutrašnje poslove BiH, ističući kako je nedopustivo osporavanje izbora Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH koje stiže i od dužnosnika iz Hrvatske.

- Pogrešno tumačenje slučaja "Ljubić" koristi se kao argument protiv legitimno izabranog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića. Predstavnici HDZ-a iz Hrvatske zajedno s liderom HDZ-a BiH Draganom Čovićem tvrde da je izbor Komšića bio nelegitiman i neustavan. Ali ni Ustav BiH niti Izborni zakon BiH ne kažu da članovi Predsjedništva moraju biti izabrani od "svojih grupa" - navodi se u pismu iz 2018. godine.

VEZANI TEKST - Išerić: Zovko vidi građane BiH kao zbir tri plemenske zajednice, ako bi to stvarno EU od nas tražio, onda...

Od tada pa do danas ništa se nije promijenilo u retorici hrvatskih dužnosnika. Slučaj "Ljubić", koji tretira isključivo pitanje načina izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH, i za koji je visoki predstavnik Christian Schmidt 2. oktobra prošle godine kada je nametnuo izmjene Izbornog zakona naglasio da je završena priča, i dalje služi Plenkoviću i Čoviću da osporavaju Komšića i potenciraju da se ta odluka Ustavnog suda BiH mora implementirati.

Čovićevu revoltiranost i nastojanje da ostvari svoje zacrtane političke ciljeve se može shvatiti jer sve što radi, radi kao bh. političar - etnički čista teritorija (treći entitet) i etnički izbor u svim mogućim institucijama, organima i tijelima – svako bira svoje.

Međutim, ono što radi Plenković koji se prošle godine i javno hvalio da se miješao u BiH i da je mjesecima razgovarao sa Schmidtom o "ispravljanju nepravde prema Hrvatima u BiH", nedopustivo je.

Stavljanjem potpisa na Dejtonski mirovni sporazum 1995. godine, susjedna Hrvatska se obavezala da će poštovati suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, zakone i Ustav naše zemlje.

Ono što vidimo na djelu, a posebno je intenzivirano posljednjih godina, daleko je od toga. Hrvatska se ponaša kao da je ovim potpisom dobila pravo nad Bosnom i Hercegovinom, odnosno da se direktno miješa u unutrašnje stvari. Konkretno, da predlaže zakone, da govori kako i u kom pravcu BiH treba mijenjati Ustav.