Stalna postavka umjetničkih djela iz fundusa Muzeja Sarajeva pod nazivom "Sarajevo kao imaginacija" otvorena je jučer u maloj galeriji Brusa Bezistana u okviru obilježavanja 75 godina postojanja i rada te muzejske institucije. Autor izložbe je muzejski savjetnik Hamdija Dizdar.

V.d. direktorica Muzeja Indira Kučuk-Sorguč navela je da su za Dan grada Sarajeva 6. april odlučili da pokažu djela iz umjetničke zbirke te da je ovo otvaranje prve stalne postavke od 1992. godine.

Kučuk-Sorguč je kazala da je Sarajevo kao jedan specifičan, magičan grad prikazano kroz oči slikara, umjetnika koji su ga voljeli, slikali, koji su oslikali dušu Sarajeva.

- Važno je naglasiti da je Sarajevo jedan od najoslikanijih gradova, rekla bih u svijetu - istakla je Kučuk-Sorguč.

U postavci kroz slike Voje Dimitrijevića, Romana Petrovića, Safeta Zeca, Karla Mijića, Fuada Arifhodžića, Rizaha Štetića, Petra Tješića i drugih vidi se kako Sarajevo izgleda panoramski te kakvo je njegovo lice prikazano u različitim slikarskim tehnikama. I ne samo Sarajevo, nego i njegovi građani, objekti, kultura, ulice.

- Ako bi smo izuzeli Williama Holmsa koji je sliku načinio 1864, Špiru Bocarića iz 1900. i Safeta Zeca iz 2011. godine, ostatak izložbe, po godinama nastajanja slika, bismo mogli staviti u dva perioda. Period prije II svjetskog rata obuhvatio bi godine od 1930. do 1937, i drugi, prirodno, nakon završteka II Svjetskog rata 1949. pa do 1975. godine. Uprkos korištenju iste tehnike, mogu se primijetiti razlike u, recimo, načinu kako Gazi-Husrev begov hamam slikaju Petar Tiješić i Karlo Mijić. Tiješić se opredjelio sa dokumentiristički pristup. Na slici se vide dućani - slatičarna, krčma i prodavnica kafe Brazil.  

 William Holms za razliku od drugih je slikar amater. Njegova slika "Sarajevo gledano sa Gorice" nastala je 1864.godine i riječ je o najstarijem primjeru građanskog slikarstva sa motivima Sarajeva. Imamo sreću da je dio fundusa Muzeja i da danas imamo mogućnost i da je vidimo. Ono što je manje znano jeste da je Holms jedan od pionira pozorišne scene u Sarajevu. On je u svojoj kući priređivao pozorišne predstave - kazao je na otvorenju izložbe Dragan Golubović. 

Autor izložbe Hamdija Dizdar naglasio je da su predstavljeni slikari školovani u najutjecajnijim slikarskim školama širom Evrope - od Beča, preko Pariza, do Praga. 

- Prvi hroničar Sarajeva, Mula Mustafa Bašeskija, u svom djelu "Ljetopis 1746 - 1804." zapisao je: "Sve što je zapisano ostaje, a šta se pamti iščezne". Izložba "Sarajevo kao imaginacija" na jedan način prati Bašeskijinu misao. Izložba predstavlja umjetnička djela sa motivima Sarajeva u rasponu od blizu 150 godina - kazao je DIzdar.