Bosna i Hercegovina pripada grupi rijetkih zemalja u svijetu koje imaju višehiljadugodišnju tradiciju kovanja vlastitog novca. 

Kako svjetska historija bilježi, novac se prvo pojavio u starom Egiptu, antičkoj Grčkoj i Rimu.

A prvi novac koji se koristio na područuju naše domovine je grčki novac. To je bilo prije otprilike 2.500 godina, u periodu kad su na našim prostorima živjeli Iliri. 

- Na tlu današnje BiH novac se pojavljuje u 4. stoljeću prije nove ere. Prije tog perioda postojala je trampa kada su zajednice koje su živjele na našem području, mijenjale različita dobra. Zna se da je na području Tuzle eksploatisana so još u kasnom neolitiku, znači prije nekih sedam hiljada godina, a onda su stanovnici tih naselja mijenjali so za druge stvari koje su im bile korisne, a nisu imali.

Sa jačanjem grčke civilizacije i početkom tih kontakata ilirske zajednice i grčke civilizacije, počinje se razvijati prava trgovina, a onda se pojavljuje i prvi novac. Najstariji novac koji se pojavio kod nas je bio upravo grčki novac koji je počeo kolati i to najviše na području Hercegovine jer taj prostor je bliži grčkim kolonijama koje su postojale na Jadranu.

Osim grčkih tu svakako od 3. stoljeća prije naše ere treba spomenuti i rimski republikanski novac kojeg ima značajnio više nego grčkog, što naravno govori o tome da su postojale primarno trgovačke veze, ali ustvari potvrđuje činjenicu da je rimsko osvajanje Ilira započelo još tada, pa su dolazili vojnici koji su imali novac sa sobom.

U nešto manjoj mjeri imamo i keltskog novca koji najviše datira u 1. i 2. stoljeće prije naše ere, međutim u kontekstu tog najstarijeg antičkog novca svakako treba izdvojiti pojavu grčko-ilirskog novca. To je novac koji je kovan na tlu Ilira i kovan je od ilirskih zajednica, ali pod utjecajem Grka - pojašnjava za Faktor Ana Marić, zamjenica direktora Zemaljskom muzeja BiH, institucije u čijim stalnim postavkama možete vidjeti sve oblike novca koji su bili na našim prostorima. 

Prvi novac koji na ovom području kovalo je ilirsko pleme Daorsi. Da je takav novac imao grčkog utjecaja vidi se i u samom natpisu tog novca koji je bio pisan grčkim pismom: ΔΑΟΡΣΩΝ (Daorsoj, op. a.).

- Jedini novac za kojeg sa sigurnošću možemo tvrditi da je kovan na tlu današnje BiH je novac Ošanića, tj. novac brončani mali koji na stražnjoj strani ima natpis na grčkom alfabetu naziv Daorsoj. Za lokalitet Ošanići u Stocu se podrazumijeva da je bio sjedište ilirske zajednice Daorsa i u principu to je bio vrlo vjerovatno njihov novac. Danas mi popularno za taj lokalitet kažemo Daorson upravo po zajednici i tom natpisu na novcu. To je najstariji novac za koji možemo reći da je kovan na tlu današnje BiH - 2. ili 3. stoljeće prije nove ere - ističe Marić.

Nakon toga, slijedi nam antički period, odnosno, Rimsko Carstvo, prostor današnje BiH je osvojen, odnosno uklopljen u Rimsko Carstvo nakon Batonovog ustanka 9. godine nove ere.

- Kako smo prije imali novce Rimske Republike, sada imamo novce Rimskog Carstva, i oni su vrlo vjerovatno najzastupljeniji količinski u toj našoj novčanoj historiji. Zastupljeni su svi carevi. Svaki car je izdavao svoje novce, različite su nominale, najčešće su korištene srebreni denari, međutim neki carevi su radili reforme pa su onda mijenjali i težinu i izgled novca i njegove nominale. 

Kao i danas, i tada je postojala inflacija. U svim periodima koji su dosta nesigurni, kada su ratovi, ta vrijednost novca opada, pa tako imamo i u Rimskom Carstvu kada se ne rade čisto srebreni novci. Oni su ustvari brončani, pa su prevučeni srebrom. Uglavnom, te stvari se nikada ne mijenjaju. Naravno, kasna antika je također zastupljena. Nakon toga imamo uvjetno rečeno rupu - dodaje Marić. 

U ranom srednjem vijeku, kaže Marić, imamo nešto bizantskog novca, da bismo nešto kasnije imali velike količine dubrovačkog, bugarskog i srbijanskog novca, što govori o odnosima srednjovjekovne Bosne sa susjednim zemljama u to vrijeme, odnosno o postojanju trgovine i vrlo intenzivnih kontakata.

- Ali u svakom slučaju tu treba izdvojiti novce bosanskih vladara s obzirom na to da su oni kovali novce i to u nominalama denara. To su bili srebreni novci koji su sa jedne strane imali prikaz grba Kotromanića, odnosno srednjovjekovne Bosne, a sa stražnje strane bio je prikazan Sveti Grgur Nazijanski koji je bio smatran svecem, zaštitnikom srednjovjekovne Bosne. Naravno nije svaka zemlja ili svako područje u srednjem vijeku kovalo svoj novac, tako da ustvari mi možemo činjenicu da kod nas jeste kovan novac smatrati pozitivnom i vrlo bitnom za period srednjovjekovne Bosne, odnosno za njenu samostalnost - potcrtava Marić. 

Kovanje novca u srednjovjekovnoj Bosni započeo je ban Stjepan II koji je tokom svoje vladavine (1312-1354. g.), izdao čak dvadesetak različitih emisija. Razlozi za to su bili prvenstveno ekonomski a onda i politički.

Bosna je u to vrijeme bila veoma politički stabilna i jaka pa je imala sve pretpostavke za kovanje vlastitog novca. 

Novac bosanskih banova i kraljeva su kovani od srebra, u nominalama dinara, poludinara i groša, a prema dvjema ostavama iz Ribića najzastupljeniji su oni kraljeva Tvrtka II i Tomaša.

Na novcu bana Stjepana II prvi put javlja motiv zvijezde na štitu, a od kralja Tvrtka II novci nose motiv bosanskog grba na aversu. 

Najzanimljiviji, ali i najljepši primjerak novčarstva srednjovjekovne bosanske države je čuveni zlatni četverostruki dukat, kojeg je (vjerojatno) iskovao kralj Stjepan Tomaš. U starijoj literaturi taj je primjerak obično pripisivan kraljevima Tvrtku I ili Stjepanu Tomaševiću, tako da je široj javnosti on danas ostao poznat kao "Tvrtkov četverostruki dukat".

- Nakon toga imamo novi vijek, tu su zastupljeni relativno dosta novci Mletačke republike i  Dubrovačke republike, a počinje se javljati i osmasnki novac sve do 19. stoljeća kada je BiH postala sastavnim dijelom Austro-Ugarske monarhije, pa naravno imamo austro-ugarski novac. To je period kada se počinje javljati i papirni novac, jer sve do tada su kovanice, tako da imamo u tom trenutku tzv. bank note Austro-Ugarske monarhije, te u manjoj mjeri papirni novac Osmanskog Carstva - ističe Marić.  

Kroz 20. stoljeće BiH je bila dijelom nekoliko različitih društvenih sistema. Dinar je bio valuta koja se počela koristiti u Kraljevini SHS od 1920.gdoine, potom se koristila u Kraljevini Jugoslaviji, socijalističkoj Jugoslaviji, pa u Saveznoj Republici Jugoslaviji.

Utemeljenje bosansko-hercegovačkog dinara (BHD) i njegovo uvođenje u promet izvršeno je 17. avgusta 1992. godine.

- Tada je došlo do ponovnog osamostaljenja BiH, prvi put nakon srednjeg vijeka. I tada se započinje sa štampanjem prvog novca, to su bili ratni bonovi s obzirom na situaciju koja je tada vladala. Međutim tek nakon toga formiranjem Centralne banke uspostavlja se konverbiktilna marka, valuta koju mi i danas koristimo. Konkretnije, prve novčanice KM izdate su 22.6.1998. godine, nepunih godinu nakon početka rada Centralne banke Bosne i Hercegovine - zaključila je Marić.