Ideja za pokretanje umjetničke izložbe u znak sjećanja na hzr. Mevlanu realizovana je 2007. godine, kada su priređene četiri izložbe u BiH i jedna u turskoj Konyi, centru derviškog reda (tarikata) koji svoje učenje temelji na učenju i djelima Rumija. 

- Preteča ljubavi je hzr. Mevlana. On je kroz ljubav pokušao čovjeka učiniti čovjekom. Ta ljubav koju je Rumi pokušao prenijeti na druge ljude, zapravo je poruka koja se kroz vrijeme proteže sedam stoljeća  - kazao je dr. Ćazim Hadžimejlić, inicijator izložbe, i jedan od umjetnika čija će djela biti izložena u galeriji.

Na izložbi, inspirisani likom I djelom Rumija, svoja djela poredstavit će i: Adis Lukač, Alma Suljević, Adela Nurković Kulenović, Edin Numankadić, Fehim Husković, Stijepo Gavrić, Smail Bato Bostandžić, Hamzalija Muhić, Ilonka Jasak, Izet Alečković, Ira Skopljak Viteškić, Mirsada Baljić, Merima Ivković, Mensur Porović, Mehmed Slezović, Muhamed Pjevo, Nataša Andreeva Salihović, Šemsa Gavrankapetanović, Edin Hasanić.

Poznati sufijski mistik, pjesnik i teolog Mevlana Dželaludin Rumi umro je 17. decembra 1273. godine, a njegova smrt se tradicionalno obilježava u Konyi, svečanom manifestacijom Šeb-i Arus. Smrt Rumija se na turskom jeziku naziva i "Vuslat", što bi u slobodnom prijevodu značilo njegov "povratak Gospodaru".

- Značaj Rumija za Bosnu i Hercegovina i za Sarajevo dodatno naglašava i Mevlevijska tekija koja je sagrađena prvih godina osnivanja Sarajeva i koja je zapravo bila bitan faktor u počecima urbanizacije Sarajeva. Nažalost, 1957. godine je srušena, tako da danas imamo samo iskopine, arheološka istraživanja, gdje preko puta benzinske pumpe na Bentbaši se mogu vidjeti ostaci. Međutim mi imamo minijature, imamo slike prije rušenja, pa kako je izgledao taj kompleks. Svakako Sarajevo ima čast da Šebu-l Arus obilježi na ovaj način. Obilježava se 750 godina od preseljenja hazreti Mevlane počev od Konye pa širom svijeta. Sarajevo je zadnja tačka mevlevizma od Konyie prema zapadu, ili da kažemo prva tačka od zapada prema Konyi – pojasnio je Hadžimejlić.

Dodaje da je izložba u galeriji "Preporod" postala tradicionalna.

- Ova izložba ima svoj kontinuitet da se svake godine obilježi povodom preseljenja hazreti Mevlane, pretačom ljubavi, koju je kroz svoj život i svoja djela pomirivao. Unutarnje osjećaje kod ljudi budio je prema istini, suštini, ljepoti, kroz ljubav i prizmu prema Bogu, ili prvobitnom stanju odakle su duše ili ljudi došli na ovu planetu. Hazreti Mevlana kroz svoja djela to svakako govori, pogotovo kroz Mesneviju, kao njegovo završno djelo. Govori o neizmjernim vrijednostima, otkrivanju tajni, upućivanjem, daje ljudima podsticaj na pravilno razmišljanje i shvatanje, tako da je njegovo djelo Mesnevija itekako poznato u svijetu, možda drugo djelo u svijetu koje je najviše prevedeno, i koje se možda i najviše čita – ustvrdio je Hadžimejlić.

Posebnost je u Mevlevi sema plesu koji je, pojašnjava Hadžimejlić, "prisutan kroz kretanje samoga sebe oko svoje ose, kao što to i zemlja čini, ali i druge planete".

- Pokazuje tu univerzalnost, ne samo na ovome svijetu, nego univerzalnost kosmosa koji jednostavno cirkuliše, radi, djeluje, putuje, kreće se, u pokretu je, a niko nikome ne smeta, svako jedan drugome odaje poštovanje i priznanje. To je faktički božanska muzika, to je božanski odraz koji se odražava na vasionu i kosmos. Tako da će i umjetnici koji su radili svoja djela inspiracijom na Mevlanu pokazati bh. publici značaj i njegove vrijednosti – istakao je Hadžimejlić.

Napomenuo je da svaki čiovjek kod sebe ima "unutrašnje osjećaje prema ljubavi, samo zavisi gdje tu ljubav nađe, kad je nađe, da li se čovjek pronalazi u onim vrijednostima koje su njemu date, da li te vrijednosti prepoznaje kod sebe".

- Hazreti Mevlana je prepoznao i u svoje vrijeme je dao ljudima da ih prepoznaju, pogotovo onim koji su se sa njim družili, njegovim učenicima. To nije samo bit tog vremena, nego je bit vremeplova do kijametskoga dana, do smaknuća svijeta, uvijek ta poruka traje. I hazreti Mevlana je uvijek prisutan u bilo kojim mjestima i situacijama gdje se ljudi nalaze, bilo koje konfesije, opredjeljenja, uvjerenja ili vjere, mogu naći odgovarajuće stvari koje će ih pobuditi da prepoznaju sebe. Mevlana je uvijek zagovarao ljubav, zagovarao je pažnju, zagovarao je međuljudski odnos. I kada su Mongoli navaljivali odozgo, tražio je balans između toga da se krv proliva, da se ne čini nešto što ne odgovara samom čovjeku, a na zemaljskoj kugli za svakog čovjeka ima mjesta – poručio je Hadžimejlić.