VEZANI TEKST - Zločinac Dario Kordić, osuđen za ubistvo 116 Bošnjaka u Ahmićima: Vrijedilo je zatvora, sve bih ponovio

Ne samo zbog sadržaja njihovih "oštrih osuđujućih saopćenja", već i zbog činjenice da su reagirali tek nakon što je Udruženje žrtava i svjedoka genocida obznanilo da je uputilo pismo predsjednici Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Gracieli G. Santani kojim ju je upozorilo je da je presuđeni ratni zločinac Darijo Kordić prekršio i diskreditirao odluku o prijevremenom puštanju na slobodu i da je pokazao da je obmanuo Haški tribinunal i austrijske vlasti, gdje je izdržavao kaznu zatvora od 25 godina.

Kada presuđenik, kako su podsjetili iz ovog udruženja, koji je presuđen za najteže zločine, izađe osam godina i četiri mjeseca ranije od presuđene kazne od 25 godina i onda nakon devet godina kaže da bi sve ponovio, on ne samo da se ismijava međunarodnoj pravdi, vrijeđa žrtve, ruši međunarodni pravni poredak, nego je spreman da počini novi zločin i to nije obična prijetnja, to je utemeljena prijetnja, jer Lidija Bradara, predsjednica Federacije BiH i Sanja Vlaisavljević, ministrica u Vladi Federacije BiH podržavaju i afirmiraju ovog ratnog zločinca "o čemu kontinuirano obavještavamo međunarodnu zajednicu u BiH, a koja ništa ne poduzima da bi zaustavila negaciju zločina i afirmaciju zločinaca i to od najviših dužnosnika naše države BiH".

Posebno licemjernom se pokazala reakcija visokog predstavnika Christiana Schmidta koji je pozvao Tužilaštvo da otvori istragu u tom predmetu, ali i da se mora provjeriti i postoje li određene posljedice u pogledu presude Tribunala u slučaju Kordić.

VEZANI TEKST - Schmidt: Veličanje ratnih zločina kažnjivo je zakonom, pozivam Tužilaštvo da otvori istragu u predmetu Kordić

Schmidt nije uradio ništa, iako u svojim rukama ima instrument bonske ovlasti, kada je riječ o izjavama Bradare i Vlaisavljević, koje su svojim izjavama indirektno negirale ratne zločine. Takve osobe, kao što su njih dvije kao kadrovi HDZ-a i lični odabir Dragana Čovića, koji se ponosi slikanjem sa Kordićem, mogu se ukloniti sa političke scene, jer sjetit ćemo se bivših visoki predstavnika koji su bh. političare smjenjivali, neke možda čak i zbog benignih poteza ili izjava, ali se jednostavno tada nisu uklapali u njihove vizije kako treba da izgleda politički establišment. 

Schmidt je, podsjetimo, u izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a u maju ove godine poseban naglasak stavio upravo na negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. Negiranje genocida je svakodnevnica u Bosni i Hercegovini čiji je glavni akter Milorad Dodik, ali i njegovi stranački poslušnici. 

Vjetar u leđa, ne samo Dodiku već i svim budućim negatorima genocida dao je i glavni državni tužilac Tužilaštva BiH Milenko Kajganić koji je u jednoj TV emisiji pojašnjavajući primjenu Inzkovog zakona rekao da je teško podići optužnicu jer je potrebno dokazati posljedicu poticanja ili raspirivanja mržnje. Ovakom izjavom da je nešto nemoguće procesuirati poručio je svima koji će to ubuduće raditi da će proći nekažnjeno.  

Šta onda u biti znači Schmidtov poziv Tužilaštvu koje vodi Kajganić da otvori istragu protiv Kordića, kada je i sam visoki predstavnik kazao da eto Inzkov zakon će se morati na neki način doraditi ili pak pomoći tužiocima da shvate kako da ga primjenjuju!? 

Ovaj poziv ne znači ama baš ništa. Zašto? Tužilaštvo BiH je zbog pritisaka javnosti objavilo da je "formiralo predmet", što opet znači "0", jer je formiranih predmeta na stotine, a možda i na hiljade koji u konačnici nisu polučili nikakve rezultate. 

VEZANI TEKST - Inzkov zakon u praksi, kako su tužioci odbacili 27 prijava: Negiranje genocida je sloboda govora!?

Čak i u varijanti da se od "formiran predmet" dođe do konkretne istrage, pa čak i podizanja optužnice protiv Kordića, bivšeg predsjednika HDZ-a BiH i potpredsjednika UZP-ovske HRHB, opet neće biti ništa. 

Jer Kordić, kao i na desetine drugih optuženih za ratne zločine koji imaju hrvatsko državljanstvo, brižno čuva država Hrvatska, te desi li se kojim slučajem da bude optužen, nikada neće biti izručen državi Bosni i Hercegovini. Nastavit će da uživa u blagodatima slobode u peterosobnom stanu u Zagrebu, kojim ga je nagradila Vlada Hrvatske. 

Dok na društvenim mrežama, a potom i u medijima se objavljuje monstruozna poruka Čovićevog prethodnika na mjestu predsjednika HDZ-a, istovremeno još jedan haški osuđenik za zločine u Ahmićima, u Vitezu drži predavanje na naučnom skupu pod nazivom "Muslimansko/bošnjačko-hrvatski rat s posebnim osvrtom na oružane sukobe i stradanja u središnjoj Bosni 1993. godine".

Tihomir Blaškić u Vitezu 6. juna (Foto: Centralna.ba) 

Ime mu je Tihomir Blaškić. Prvog dana ovog skupa govorio je na temu "Tragični oružani sukob Muslimana/Bošnjaka i Hrvata 1993.-1994.; svjedočenje zapovjednika". 

Optužen je na osnovu individualne krivične odgovornosti i po komandnoj odgovornosti za zločine koje su hrvatske snage počinile od maja 1992. do januara 1994. nad Bošnjacima tokom etničkog čišćenja Lašvanske doline.

Prvostepenom presudom 2000. godine osuđen je na 45 godina zbog zločina u Ahmićima gdje je 16. aprila 1993. ubijeno 116 civila. U žalbenom postupku, presuda je 2. augusta 2004. s 45 smanjena na devet godina koje je već bio odslužio u pritvoru pa je kratko nakon izricanja presude izašao na slobodu.