- Mi, predstavnici Udruženja žrtava agresije na Bosnu i Hercegovinu, predstavnici organizacija civilnog društva koja se bave zaštitom ljudskih prava, kao i većina javnosti u našoj zemlji, sa velikom zabrinutošću svjedočimo gotovo svakodnevnim napadima na povratnike nesrpske nacionalnosti u entitetu RS. U proteklih nekoliko godina, prema evidencijama kojima raspolažemo, zabilježeno je čak 120 incidenata u kojima su meta napada bili povratnici u ovaj entitet - naveli su iz ovih udruženja u pismu upućenom visokom predstavniku. 

Napadi i prijetnje, motivirani vjerskom i nacionalnom netrpeljivošću poprimaju, kako ističu, oblik sistematskog djelovanja s ciljem pritiska na povratnike bošnjačke i hrvatske nacionalnosti s konačnom namjerom da ih se prisili da napuste svoje domove.

- Sve češći, sve otvoreniji i sve brutalniji napadi na povratnike posljedica su političkog djelovanja i retorike rukovodstva entiteta RS, predvođenog Miloradom Dodikom, ali i izostankom adekvatne reakcije policije ovog entiteta. Počinioci incidenata i u slučajevima kada budu otkriveni ne sankcionišu se, niti se protiv njih poduzimaju odgovarajuće mjere. Policija entiteta RS ne samo da ne poduzima odlučne, zakonom propisane mjere na zaštiti povratnika, već i sama vrši pritisak na njih kad prijave napade, prijetnje ili uznemiravanje na vjerskoj i nacionalnoj osnovi - upozoravaju iz ovih udruženja. 

Fizički napadi, prijetnje i provokacije

Kako naglašavaju, fizički napadi i prijetnje, napadi na vjerske objekte i provokacije na vjerskoj i nacionalnoj osnovi, zabilježeni su u gotovo svakom mjestu u entitetu RS - od Srebrenice, Bratunca, Vlasenice, Bijeljine, Foče, Višegrada, Kotor Varoši, Dervente. Posljednji slučaj iz Osmaka, kako kažu, svjedoči da je policija RS i sama počela da fizički maltretira povratnike.

- U takvu policiju građani nesrpske nacionalnosti nemaju povjerenje. Nepovjerenje se dodatno pojačava zbog činjenice da u samoj policijskoj strukturi entiteta RS nema dovoljno zastupljenih pripadnika bošnjačkog i hrvatskog naroda. Prema zvaničnim podacima, u MUP-u entiteta RS zaposlena je 7.001 osoba. Od tog broja njih 6.551 (93,6 posto) su Srbi, 330 (4,7 posto) Bošnjaci, 62 (0,9 posto) Hrvati i 58 (0,8 posto) Ostali. Ovakva nacionalna struktura ni približno ne odgovara ustavnoj obavezi o proporcionalnoj nacionalnoj zatupljenosti u institucijama entiteta RS - napominju predstavnici udruženja žrtava.

Skreću pažnju da član 97. Ustava Republike Srpske precizira da će konstitutivni narodi i grupa Ostalih biti proporcionalno zastupljeni u javnim institucijama u Republici Srpskoj. Kao ustavni princip, takva proporcionalna zastupljenost će se bazirati na popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede, u skladu sa Zakonom o državnoj službi Bosne i Hercegovine.

-Jasno je da 4,7 posto Bošnjaka trenutno zaposlenih u MUP-u RS nije ni blizu njihovom broju sa popisa iz 1991. godine (450.000, odnosno 29 posto), a čak je četiri puta manje i u odnosu na popis iz 2013. godine (171.000, odnosno 14 posto) - navodi se u pismu. 

Kako podvlaće predstavnici udruženja žrtava, vlasti entiteta RS očigledno krše Ustav RS i ne pokazuju nikakvu namjeru da provedu citiranu odredbu o proporcionalnoj nacionalnoj zastupljenosti.

- Zbog toga od Vas tražimo da, u skladu sa mandatom i ovlastima koje imate, donesete odgovarajuće odluke kojima će se omogućiti povećanje broja Bošnjaka i Hrvata u policijskim strukturama entiteta RS, u skladu sa Ustavom. Svojim odlukama morali biste osigurati povećanje broja policajaca nesrpske nacionalnosti u povratničkim sredinama. Također, posebno je važno je da u sredinama u kojima je broj povratnika značajniji na rukovodećim pozicijima u lokalnim policijskim strukturama budu pripadnici bošnjačkog i (ili) hrvatskog naroda. Osim što bi se time konačno osiguralo provođenje Ustava RS, povećanjem broja Bošnjaka i Hrvata u policiji, posebno na rukovodećim pozicijama, sasvim sigurno bi utjecalo na smanjenje broja incidenata i vremenom dovelo do povratka povjerenja u policijske strukture entiteta RS - navodi se. 

Visoki predstavnik za Federaciju

U pismu podsjećaju Schmidta da je njegov prethodnik Paddy Ashdovvn započeo reformu policije, ali da ona nikada nije dovedena do kraja. Krajnje je vrijeme, ističu, da se ta reforma provede.

- Vaše dosadašnje odluke uglavnom su se odnosile na područje Federacije BiH. I sami ste svjesni prigovora dijela javnosti da ste 'visoki predstavnik za Federaciju' i da su Bošnjaci zapostavljeni od strane međunarodne zajednice. Mi želimo vjerovati da niste pristrasni i da ste spremni da svoj mandat provodite na području cijele Bosne i Hercegovine. Intervencija koja se odnosi na policiju u entitetu RS, koju od Vas tražimo, prilika je da to dokažete.

Uz zahtjev za sastankom s visokim predstavnikom u OHR-u ili na bilo kojem drugom mjestu kako bi predočili sve podatke o incidentima i svim drugim okolnostima, udruženja žrtava upozoravaju da stanje u kojem žive povratnici u entitet RS postaje nepodnošljivo i zahtjeva Schmidtovu hitnu intervenciju.

- Ukoliko ništa ne poduzmete, smatraćemo Vas suodgovornim - navodi se u pismu Christianu Schmidtu koje potpisuju Udruženje žrtava i svjedoka genocida, Udruženje porodica šehida. zarobljenih i nestalih osoba Kotor Varoš, Savez logoraša u BiH, Udruženje "Pokret majke enklava Srebrenica i Žepa", Udruženje "Žene Podrinja" i Udruženje " Žena-žrtva rata".