Procjenjuje se da svake godine postoji oko 528.000 novih slučajeva i više od 266.000 smrtnih slučajeva uzrokovanih bolešću.

Ukoliko se mjere prevencije i kontrole ne provedu uspješno, procjenjuje se da će se u svijetu do 2030. godišnje dijagnosticirati oko 800.000 novih slučajeva.

Papa test raditi i kad nema simptoma

Više od 85 posto svih novih slučajeva i smrti događa se u manje razvijenim zemljama, djelimično zato što rutinski skrining i liječenje raka grlića maternice nisu široko dostupni. U tu grupu zemalja spada i Bosna i Hercegovina.

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH, 2021. su od raka grlića maternice oboljele 424 žene, dok ih je preminulo 78.

 Prof. dr. Mahira Jahić

Prof. dr. Mahira Jahić, specijalista ginekologije i akušerstva, kaže kako je u posljednjih devet mjeseci imala tri slučaja karcinoma grlića maternice kod mlađih žena. Ističe kako je to veliki broj.

- To su visokoobrazovane žene, ali unazad 10 godina nisu dolazile na pregled. Objašnjenje je gotovo uvijek isto - nemaju vremena zbog obaveza, iako znaju da se Papa test treba raditi jednom godišnje i ako nemaju nikakvu simtomatologiju. Nažalost, u dva slučaja imali smo napredni stadij karcinoma. I to se danas liječi, ali daleko lakše i uspješnije liječe se početne forme, odnosno promjene koje prethode karcinomu - ističe Jahić u povodu Evropske sedmice prevencije raka grlića maternice.

Iako je u Kantonu Sarajevo dosta dobro raširena mreža, od primarnog, preko sekundarnog, do tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite, uz podršku Zavoda za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva, ali i firmi koje za svoje uposlenice organiziraju sistematske preglede, slučajevi obolijevanja, ali i smrtnih ishoda opet se dešavaju, napominje prof. dr. Jadranka Dizdarević, sa dugogodišnjim iskustvom u oblasti ginekologije i akušerstva.

- Rekla bih da su žene u urbanijim sredinama informisanije i imaju veću svijest o tome koliko je važno redovno odlaziti na ginekološke preglede. Naročito mladi, koji kroz obrazovanje, danas uče koliko je važno odlaziti na redovne preglede. I dalje su problem ruralna područja, gdje imate situaciju da žene, uglavnom starije, po 20-30 godina nisu otišle na pregled - naglašava Dizdarević.

Prof. dr. Jadranka Dizdarević

Opće je poznato da je Humani papilomavirus (HPV), i to najčešće njegovi tipovi 16 i 18, uzročnik karcinoma grlića maternice, iako se na našem području, prema riječima Jahić, za bolest vežu i tipovi 31, 33 i 35.

- Moto u svijetu je do 2030. iskorijeniti karcinom grlića maternice. Nažalost, mi na tom polju ništa ne radimo. U BiH su i dalje osnova za prevenciju i pregled Papa testovi i otkrivanje promjena koje prethode bolesti. U svijetu je to HPV vakcinacija, tipizacija te kolposkopski pregledi na osnovu kojih se procjenjuje da li žena ima promjene ili ne. Papa test je pouzdan 70 posto, to je skrining test i njim ne možete otkriti sve promjene, ali uz kolposkopiju postotak je 90 ili 95 posto. Puno je laboratorija koje rade i HPV tipizaciju, kojom se otkriva da li su žene pozitivne ili ne. Međutim, ta pozitivnost ne znači puno ako nije perzistentna infekcija HPV virusom. Naime, prisustvo HPV-a nije dovoljno da bi nastao karcinom, potrebno je puno drugih rizikofaktora, poput pušenja, stresa, promiskuitetnog ponašanja i žene i partnera, brzina života, nezdrava prehrana, pad otpornosti organizma, a najčeći razlog su česte i dugotrajne upale grlića maternice koje su neliječene - pojašnjava Jahić.

Trebaju nam razvojni i preventivni programi

Tok bolesti zavisi od toga, kojim je virusom žena zaražena, napominje Dizdarević.

- Ako je virus prodoran, karcinom se brzo širi i raste i organizmu. Međutim, on je sto posto izlječiv ako se rano "uhvati", ako je na površini i nije prodro u organizam. Zato su važni Papa brisevi, a svaka žena, koja je seksualno aktivna, trebala bi ga raditi, i kad nema nikakvih simptoma, jednom godišnje - ističe Dizdarević.

Osim redovnih pregleda kod ginekologa, Jahić je apelirala i na nadležne vlasti u FBiH, koji bi, kako kaže, konačno trebali učiniti napore kako bi se uveli razvojni, ali i preventivni programi koji su nam zaista nužni.

- I dalje moramo raditi na prosvjećenosti naših žena - da je otići ginekologu, i kada nema simptoma, nužno kako bi bile zdrave. U svakodnevnoj praksi, situacija je takva da žene iz ruralnih područja ipak, kada krenu na pijacu, svrate kod ginekologa, jer su čule i boje se za svoje zdravlje. Problem su obrazovane žene koje smatraju da, ako nemaju simptoma, ne trebaju ni ići ljekaru. Takva svijest se mora mijenjati i zato su nam potrebni preventivni pregledi - zaključila je Jahić.