U Narodnoj skupštini Republike Srpske jučer su se zastupnici redali jedan za drugim te javno negirali genocid u Srebrenici da bi potom usvojili i izvještaj takozvane nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu od 1992. do 1995. godine te u vezi s tim zaključke.

Između ostalog, u jednom od usvojenih zaključaka, se navodi:

- Narodna skupština podržava stavove iznesene u Zaključcima Izvještaja Komisije, te potvrđuje da je termin "genocid" za Srebrenicu netačan i da se ne može prihvatiti i Narodna skupština tu kvalifikaciju trajno odbacuje imajući u vidu da je civilno stanovništvo, odnosno žene, djeca i starci, sigurno evakuisano, dok je jedan broj ratnih zarobljenika razmijenjen, tako da je maksimalan broj stradalih pripadnika muslimanske nacionalnosti do 3.000.

Istu noć na mitingu "Srpska te zove" održanom na Trgu Krajine u Banjoj Luci je negiran genocid u Srebrenici. Javno. Po ko zna koji put. Veličli su Ratka Mladića koji je osuđen za genocid.  

Negiranje genocida u Srebrenici konstantna je potreba vladajućih u Republici Srpskoj i Srbiji već godinama.

Ni nakon što je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko donio zakon o zabrani i kažnjavanju negiranja genocida u BiH, tačnije izmijeni Krivični zakon BiH, nije došlo do promjena u javnim istupima o ovoj temi. Posebno je intenzivirano posljednji mjesec, a nakon najave Rezolucije Ujedinjenih nacija (UN) o Srebrenici.

Kontaktirali smo Tužilaštvo BiH te ih upitali da li će reagovati po službenoj dužnosti i imaju li možda već podnesene krivične prijave o spomenutim događajima.

- Tužilaštvo BiH i agencije za provođenje zakona svakako prate pojave u javnosti i medijima koje bi mogle sadržavati elemente krivičnih djela iz nadležnosti Tužilaštva BiH.

U posljednjih nekoliko dana nismo zaprimili informaciju ili izvještaj neke policijske agencije, niti konkretne prijave od fizičkih ili pravnih osoba, o događajima koje navodite – odgovorili su nam.

Potom su podsjetili kako je od 2021. godine u Tužilaštvu BiH evidentirano oko 100 predmeta koji se odnose na krivično djelo iz člana 145a. Krivičnog zakona BiH - Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.

- U nekim predmetima su donesene naredbe o neprovođenju istrage, a neki predmeti su u fazi istrage ili prijave  - navode iz tužilaštva.

Gotovo nijedan predmet, dodali su, nije formiran na temelju zaprimljenog izvještaja o učinjenom krivičnom djelu, dostavljenom od strane policijskog organa, sa dokazima, iskazima svjedoka i svim što je potrebno.

- Najčešće su prijave podnosili građani protiv drugih građana i to zbog objava i komentara na te objave na društvenim mrežama i internet prostoru, građani i nevladine organizacije i udruženja protiv izjava određenih političara u medijima i javnom prostoru itd. Dakle, poseban problem u radu tužilaca predstavlja činjenica da prijave nisu zaprimljene od nadležnih policijskih agencija za provođenje zakona, koje imaju potrebna znanja da u radnjama prijavljenih prepoznaju elemente kaznenog djela i da za te radnje prikupe dokaze koji to potkrepljuju.

Na ovom mjestu ne želimo da se stekne utisak kako se na prijavi ne može raditi samo zato što je podnesena od građana ili drugih organizacija, podvlačimo samo činjenicu da policijske i sigurnosne agencije imaju više profesionalnog znanja o navedenoj tematici – istakli su.

Napominju i da je veći broj prijava podnesen putem elektronske pošte (e-maila) i da značajan broj podnosilaca prijava nije pokazao spremnost na dalju saradnju, naročito kada je riječ o anonimnim prijavama što je prilično čest slučaj.

Svi predmeti su u radu i kako se budu donosile tužilačke odluke, dodali su, javnost će biti informisana.

- Primjetno je da se nakon uvođenja izmjena zakona i početka rada Tužilaštva BiH na ovim predmetima, govor mržnje i negiranje zločina u medijima kao i internet prostoru, značajno smanjio – tvrde iz Tužilaštva BiH.

S druge strane, nastavili su, u prethodnom periodu Tužilaštvo BiH podiglo je tri optužnice zbog krivičnog djela Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti iz člana 145a, a Sud BiH je u jednom predmetu odbio potvrditi optužnicu.

- Podignute su i potvrđene optužnice u predmetima, koji se odnose na vrijeđanje žrtava stradanja osam djece u Vitezu, 1993. godine, a u drugom predmetu veličanje i podržavanje osobe osuđene u MKSJ za ratne zločine, u Bratuncu, 10. marta prošle godine. U oba predmeta počeo je glavni pretres.

U predmetu Sladojević i dr. (pripadnici Ravnogorskog pokreta) donesena je prva osuđujuća presuda, koja je krajem prošle godine postala pravosnažna i nadamo se da će biti korisna za utvrđivanje buduće sudske prakse u ovoj oblasti – navode iz Tužilaštva u odgovoru Faktoru.

Zbog velikog interesovanja javnosti, medija, analitičara, akademske i stručne javnosti za predmete koji se odnose na član 145a. Krivičnog zakona BiH (Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti), naročito u dijelu stavka 3. koji zabranjuje javno odobravanje, poricanje, grubo umanjivanje ili pokušaje opravdanja zločina genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratnih zločina, a radi što veće transparentnosti prema javnosti, pojašnjavaju kako su uveli praksu da na zvaničnoj web stranici objavljuju optužnice i negativne tužilačke odluke (u anonimiziranom obliku), sa obrazloženjima postupajućih tužilaca.

- Na ovaj način javnost ima bolji uvid u procesuiranje navedenih predmeta, kao i razloge donošenja tužilačkih odluka – zaključuju iz Tužilaštva.

Inzkov zakon na snazi je već gotovo tri godine. Brojni političari iz FBiH, porodice žrtava te građani, tražili su u više navrata reakciju nadležnih pogotovo kada je u pitanju zapaljivi govor političara iz RS-a o ovoj temi. Milorad Dodik čak je i priznao jednom prilikom kako izaziva Tužilaštvo da ga procesuira.

Međutim, do sada nije došlo do toga iako je ranije glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kajganić priznao kako se većina podnesenih prijava odnosi upravo na Dodika.