Evropska unija je, za razliku od Ambasade Sjedinjenih Američkih Država, oštro je kritikovala odluku visokog predstavnika Christiana Schmidta da nametne izmjene tehničke izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

Iz Brisela su poručili da se “izvršna ovlaštenja visokog predstavnika trebaju koristiti isključivo kao krajnja mjera protiv nepopravljivih nezakonitih radnji”. Za prof.dr. Zlatka Hadžidedića, stručnjaka za međunarodne odnose, ovo je bilo očekivano.

- Washington je izvršio pritisak na Schmidta da donese ovu odluku čime je Briselu pokvaren posao. Naime, Evropska unija je namjeravala uz podršku Trojke i SNSD-a progurati u parlamentu prijedlog izmjena Izbornog zakona koje je pripremilo Ministarstvo pravde BiH, a sve po željama čelnika HDZ-a Dragana Čovića i njegovim nastojanjima o ostvarenju “legitimnog predstavljanja”. Sve je bio dogovoreno, ali su plan briselske birokratije pokvarili Amerikanci – kaže Hadžidedić za Faktor.

Naglašava da su Brisel i Washington rijetko bili na istoj liniji.

- Briselska birokratija je naumila da BiH, ili barem entitet Federaciju BiH stavi pod kontrolu Hrvatske, a da se RS u konačnici pripoji Srbiji. Zašto? Jednostavno, Brisel ne želi dopustiti da u Evropi postoji država čije je većinsko stanovništvo muslimansko, u ovom slučaju bošnjačko. Oni hoće da BiH, ili barem FBiH, bude pod kršćanskom kontrolom Zagreba.

A otvaranje pregovora s EU bila je samo dimna zavjesa za usvajanje HDZ-ovog Izbornog zakona. Mora se znati, BiH u obliku kakvom jeste ne može pregovarati s EU. Neophodan je novi ustav, ojačati suverenitet države – naglašava Hadžidedić.

Jahja Muhasilović, profesor na Internacionalnom univerzitetu Sarajevo i vanjskopolitički ekspert smatra da reakcija iz EU-a u određenoj mjeri ima smisla, ali da Brisel previđa suštinsku stvar.

- Za BiH, državu koja preferira ulazak u EU, nije prihvatljivo da stranac kreira zakone. I to ima smisla. Međutim, Brisel zaboravlja da se u BiH ne možemo dogovori zbog politike  separatizma i to je suštinski problem. Pogledajte, Schmidtovom odlukom najviše su nezadovoljni HDZ i SNSD. Njima očigledno ne odgovara transparentan izborni proces. Prostori gdje vladaju ove dvije stranke su etnički čiste. S druge strane, tamo gdje ima demokratskog, političkog pluraliteta, mislim na teritorije gdje su Bošnjaci većina, nema izbornih krađa  – izjavio je Muhasilović za Faktor.

Smatra da treba očekivati pritisak Hrvatske da se pokuša promijeniti ova odluka.

- Hrvatska će lobirati da se putem EU napravi pritisak na Schmidta. Šta se dešava? Schmidt prvenstveno sluša američkog ambasadora Michaela Murphyja. Amerikanci su ljuti na Čovića zbog Južne interkonekcije. Odlučili su da putem Schmidta disciplinuju Čovića, ali ne mislim da im on i dalje neće biti sagovornik u političkim odnosima – stav je Muhasilovića.