Ulaz za posjetioce besplatan je cijeli dan, a muzej radi od 10 do 22 sata. Ekipa Faktora na terenu zabilježila je veliku posjećenost, a kako su istakli iz muzeja, najveću koncentraciju ljudi očekuju u poslijepodnevnim satima. 

- Tradicija obilježavanja muzejskog rođendana započela je 2016. godine, s ciljem otvaranja Muzeja prema staroj publici i privlačenja i odgoja nove. Tako se svakog prvog februara pripremi poseban dodatni program, Muzej bude otvoren duže nego inače, a ulaz je besplatan. Ove je godine centralni događaj svečano otvorenje stalne izložbe "Vodozemci i gmizavci Bosne i Hercegovine", u kojoj su prvi put u historiji Muzeja predstavljene sve dosad poznate vrste herpetofaune, a svakako je bitno spomenuti i promociju Glasnika ZMBiH, sveska Arheologija, čime se obilježava 135. godina od prvog izdanja. Za najmlađe su tu dvije radionice, "Pišem ti bosančicom" i "Potraga za blagom", dok će za sve uzraste biti upriličeno etnomuzikološko predavanje Bosanska poravna pjesma. Uz to, Sarajevska hagada je izložena u 3 termina, a muzejske publikacije se mogu kupiti po sniženim cijenama - kazala je za Faktor kustosica i pomoćnica direktora, Ana Marić. 

Podsjetimo, prva ideja o osnivanju Zemaljskog muzeja seže još u polovinu 19. vijeka, dok je prostor Bosne i Hercegovine – kao Bosanski pašaluk – pripadao Osmanskom carstvu. Ipak, ideja je realizovana gotovo četiri decenije kasnije dolaskom nove vlasti – Austro-Ugarske koja je donijela nove političke i društvene ciljeve, običaje i vrijednosti. Oni su uključivali i promociju nauke kroz istraživanje, akademski i institucionalni razvoj.

{$galerijaFotografija}

Odlukom tadašnje Zemaljske vlade, Muzej je osnovan kao samostalna državna ustanova 1888. godine. Njegov prvi direktor bio je visoki činovnik austrougarske vlade u Bosni i Hercegovini Kosta Hormann. Oktobra 4. 1913. godine svečano, uz prisustvo poglavara Zemaljske vlade – Oskara Potioreka, otvorena je današnja zgrada muzeja, čiji izgled je djelo slavnog arhitekte Karla Paržika.

Osim što prikuplja, čuva i prezentira bh. kulturno naslijeđe, Zemaljski muzej BiH je važan dio očuvanja tog naslijeđa za generacije koje će doći iza nas. Muzej čuva tri miliona eksponata, od kojih su najzanimljiviji izloženi u stalnim izložbenim postavkama koji broji tri odjeljenja – Odjel za arheologiju, Odjel za prirodne nauke i Odjel za etnologiju.

- Ja ovaj muzej volim, onako iz temelja volim. I prije rata, i za vrijeme rata, i kada je bila izložba za Hagadu išao sam, i evo sada opet. Kad mogu ovako hodati, ja sam 32. godište, 92 su meni. Drago mi je da ovo obiđem pa da malo ispričam nekome gdje sam bio, šta sam vidio i tako. Meni je ovaj muzej ponos - kazao je za Faktor Franjo Bošnjak. 

Zrinka Smorlaka Stupar kaže da je Zemaljski muzej podsjeća na mladost.

- Podsjeća me na moju mladost jer smo sa školom prvi put došli u muzej, i onda smo često dolazili. Prvo u osnovnoj školi, pa u srednjoj školi. Onda je bila jedna duga pauza, i ponovo sam došla prije nekoliko godina, ne znam koja je manifestacija bila, tada sam došla sa svojom kćerkom, i sada opet se vraćam. Za mene je Zemaljski muzej Bosna, Sarajevo, historija. To je naš identitet, i mislim da bi svako dijete trebalo dovesti ovdje. Nema veze da li je iz Sarajeva ili iz nekog drugog grada, ima puno interesantnih stvari. Mislim da muzej može oživjeti - kazala je Smorlaka Stupar Za Faktor.

Zemaljski muzej BiH je rodni list i DNK svih Bosanaca i Hercegovaca.