Mirsada Baljić, Fehim Husković i Adis Lukač, jezikom umjetnosti, osvojili su Atinu - uvjerila se naša ekipa na mjestu događaja. Grčka prijestolnica sa četiri miliona stanovnika, skoro kao cijela Bosna i Hercegovina, bogatog kulturno-historijskog naslijeđa, kojem se divi cijeli svijet, "pala je na koljena" pred djelima ovih triju sjajnih bosanskih umjetnika, čije slikarstvo je odavno prešlo okvire Bosne i Hercegovine.

Na izložbi "Jugoslovenski realizam" u galeriji "Grigorijardi" podno veličanstvenog Partenona, predstavili su se serijom slika, a njihovim raskošnim talentima nisu odolili ni najznačajniji historičari umjetnosti Atine.

Inspirisan igrom boja, svjetlošću, motivima sa slikarskih platana koji prizivaju optimizam, i onda kada je najteže, Thanasis Moutsopoulos je zapisao: "Tri slikara iz Sarajeva, koji rade od teškog perioda - od opsade grada do danas, daju nam mogućnost da osjetimo, da okusimo slikarstvo Bosne i Hercegovine tog i ovog perioda.  Više se puta govorilo o tome koliko je intenzivna bila privrženost atinske škole likovnih umjetnosti slikarstvu tokom posljednjih pedeset godina kada je istodobno većina centara u inozemstvu pristupila novim medijima fotografije, videa, instalacija ili performansa. Ova izložba ovdje, ako ukazuje na općenitiju situaciju, otkriva još veću nostalgiju za izrazitim trenucima modernizma slikarstva 20. stoljeća, od nadrealističkog post-impresionizma Adisa Lukača, preko snovite apstrakcije Mirsade Baljić, do ustrajne tipologije oblika u djelu Fehima Huskovića."

O djelima naših umjetnika nadahnuto je govorila i Nora Lefa, umjetnica, profesorica i arhitektica, koja je bila i u ulozi kuratora izložbe.

{$galerijaFotografija}

- Slike profesora Fehima Huskovića ostaju otvorene i nakom završetka rada. U njegovim slikama nikad ništa nije do kraja razjašnjeno. Kada smo ispred njegovih slika, nismo sigurni da li posmatramo biljke, lica, muzičke istrumente ili dijelove ljudskog tijela. On dopušta posmatraču da slika svojom maštom nastavke njegovih slika. Dok način na koji uobičava da postavlja svoje kompozicije dođu kao fragmenti neke daleke cjeline, na taj način on otvara nove dijaloge, dozvoljava nova tumačenja i piše nove naracije.

Djeluje da se Adis Lukač hrabro usuđuje igrati sa suprotnostima, nježnog i nasilnog, slobodnog i zgušenog, na svoj realistički način, jednim specifičnim jezikom kojim se obraća direktno našoj duši. Jedno stvarno slikarstvo u potpunom značenju tog pojma. Njegove slike djeluju da jasno prikazuju ono što je na njima, ali ne ostaju na toj površini, omogućavajući nam da doživljavamo njihov smisao na najdublji način. Dubina i strast slikara je očita u svakom tragu četke na slici, kroz te tragove i mi doživljavamo strast koju je zapisivao četkom. Ti kvaliteti vjerovatno dolaze iz njegovog talenta i tehnika vajarskog svijeta.

Mirsada Baljić slika cijelo more kroz cvijeće. Ona je u Sarajevu već dugo, ali je prepoznatljiva i kroz sliku grada Dubrovnika gdje u palači Sponza izlaže svakog ljeta, i time je postala i dio ljepote tog grada. Posmatrajući njen rad, može se nekom jasnoćom vidjeti cvijeće, koje nam pruža sa velikom dozom romantizma. Svakako može neko i ostati u ovom divnom utisku, ako ne uzme u obzir kontekst u kom su rođene te slike. Slikarka je ostala u gradu tokom cijelog rata u Sarajevu uz aktivnu ulogu u njemu. Ali ipak, ona i dalje slika cvijeće. Možda je to cvijeće zgaženo čizmama vojnika, možda ističe ono istopljeno cvijeće ispod tenka ili ono zgnječeno tijelima njoj poznatih ljudi – to bi za umjetnost bilo samo jedno podsjećanje da se ne može suditi nezavisno o mjestu i vremenu gdje je stvoreno - istakla je Lefa.

Izložba u jednoj od svjetskih prijestolnica kakva je Atina veliki je uspjeh i za one umjetnike koji dolaze iz razvijenih zemalja, no od posebnog je značaja kada se za tu čast izbore naši umjetnici, bez ičije pomoći, oslanjajući se samo na svoj talenat.

- Imati izložbu u Atini je veličanstveno zbog činjenice da vaših ruku djela dijele prostor sa izuzetno bogatom riznicom umjetničkih djela grče historije. Na izložbi sam se predstavio sa 12 slika i dvije skulpture koje su nastale u Atini jer me inspiracija sačekala na Akropolju i uradila svoje. Pored toga što je sama izložba uspješno otvorena, boravak u Atini je učinio da u susretu sa historijsko-kulturnim nasljeđem ove velike civilizacije rezultira maksimalnim ispunjenjem umjetnika. Velika hvala pripada Nori Lefi, prijateljici i sjajnoj arhitektici koja je boravak u Atini maksimalno obogatila i ukazala na neke dijamante grčke bogate riznice - istakao je Lukač.

Baljić dodaje da je svako slikarsko putovanje za umjetnika dragocjeno.

- Posmatrati ljude iz različitih dijelova svijeta kako reaguju na umjetnine koje su plod naše suštine, neopisiva je sreća. Uvijek iznova ispipavam puls onih koji se susretnu sa mojim makovima, a njihov osmijeh predstavlja najveću nagradu za mene. Izlagati u Atini, gradu bogate historije sa 4 miliona stanovnika, mjestu gdje su se živjeli i žive sjajni umjetnici, velika je čast, ali i izazov u isto vrijeme. Zahvaljujući sjajnoj umjetnici, profesorici i arhitektici Nori Lefi moja želja da stanem pred atinsku publiku se ispunila. Izložba na kojoj smo se prestavili kroz dijalog tri umjetnika iz bivše Jugoslavije, Fehim Husković, Adis Lukač i ja izazvala je interesovanje, njihovih umjetnika i likovnih kritičara - kazala je Baljić.

- Izlagao sam više od 90 puta i vječito svaka izložba za mene je veliki izazov, zato što volim izložiti nešto što je malo drugačije od nečega predhodnog izloženog. Ova izložba mi je od velikog značaja zato što sam izlago sa Mirsadom i Adisom, jer je kurator bila Nora, i to baš u Atini, za mene prvi put samostalno. Izlagati u Atini je veliki izazov, a sa druge strane velika obaveza za sve ono što nas dalje čeka. Posebna mi je čast ponuditi dio moje umjetnosti u državi sa velikom tradicijom kako stvaralačkom tako i mislovnom. Nadam se da ćemo dio naše umjetnosti zajedno kao predivna ekipa ponuditi i u nekim drugim gradovima sa ciljem da nas upoznaju i da ih upoznamo i ponudimo dio nas i naše umjetnosti u svijetu. Radujem se da ćemo se vidjeti u februaru u Skoplju i zajednički makedonsko-skopskoj sceni ponudimo svoje likovne koncepte-projekte na izložbi MOST 2020.- kazao je Husković.

Izložba će u Atini biti otvorena do 30. novembra.