Sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine obratili su se javnosti na press konferenciji posvećenoj radu Ustavnog suda i problemima. 

Predsjednica Ustavnog suda BiH Valerija Galić istakla je da propustom da izvrše svoju ustavnu obavezu imenavanja sudija, nadležne zakonodavne vlasti direktno onemogućavaju građane da pred Ustavnim sudom efikasno ostvare svoja prava.

Kazala je da je sud tokom 2023. godine radio u specifičnim okolnostima. Podsjetila je da je dvojici sudija istekao mandat zbog odlaska u penziju, a ove pozicije do danas nisu popunjene iako je na vrijeme poslana obavijest zakonodavnim tijelima. 

- U međuvremenu je izvršen pritisak na kolegu da napusti Ustavni sud i on je u januaru otišao u penziju. Na ovaj način je onemogućen rad Ustavnog suda u Velikom vijeću. Veliko vijeće čini šest sudaca, a za kvorum je potrebno najmanje pet. Ovo je bitno jer je u dosadašnjoj praksi Veliko vijeće odlučivalo u preko 99 posto svih predmeta iz apelacijske nadležnosti suda.

Od novembra 2022. do danas, već 17 mjeseci, Ustavni sud može odlučivati isključivo na plenarnoj sjednici koju čini troje domaćih i tri međunarodna suca - rekla je Galić.

Naglasila je da su posljedice ove situacije ozbiljne, a osjetit će ih građani.

- Najbrojniji predmeti su takozvani apelacioni, odnosno u kojim se građani, fizička i pravna lica obraćaju Ustavnom sudu - dodala je Galić.

Rekla je i da je na jučerašnjoj plenarnoj sjednici usvojen izvještaj o radu za 2023., te je izložila statističke podatke.

Galić je istakla da je Venecijnska komisija u svom mišljenju od 15. marta ove godine izrazila duboku zabrinutost jer Ustavnu sud ne funkcionira u punom kapacitetu, te upozorila da propust nadležnih organa da ispune svoje ustavne obaveze predstavlja kršenje Ustava BiH.

- U mišljenju se podsjeća da onemogućavanje efikasnosti Ustavnog suda BiH podriva tri temeljna principa Vijeća Evrope, a to su demokratija, ljudska prava i vladavina prava – dodala je.

Na pitanje novinara RTRS-a da li su zabrinuti jer nemaju povjerenje Narodne skupštine RS-a koja je "ogledalo javnosti", Galić je, između ostalog, rekla da ne mogu biti imuni na reakcije nositelja vlasti RS-a i da nisu zadovoljni takvim reakcijama, donošenje odluka vezano za Ustavni sud, zakona o neprovođenju odluka Ustavnog suda, ali da su oni čuvari Ustava i imaju obavezu nastaviti kontinuitet rada Ustavnog suda.

- I NSRS isto ima ustavnu obavezu. Nadležne vlasti u RS-u su veliki zagovornici poštivanja Dejtonskog sporazuma i Ustava. Zašto ne ispunjavaju obavezu i u popunjavanju sudija, a ne da ih pozivaju na ostavku – dodala je Galić.

Sutkinja Ustavnog suda BiH Seada Palavrić rekla je da se ne može reći da je, ako se nekome od zastupnika ili svima ne dopada neka odluka Ustavnog suda, da je to gubitak povjerenja građana.

- Zaboravljamo da NSRS ima zadaću i ustavne nadležnosti. Kada Ustavni sud vrši ocjenu ustavnosti zakona koji je donijela NSRS i utvrdi da je ustavan, tada smo dobri. Kada se NSRS ponaša kao zakonodavno tijelo države, tada Ustavni sud mora štititi državu i donijeti odluke kakve zahtjeva Ustav. Ako je to gubitak povjerenja građana, to je teorija kakvu dosad nisam čula – ocijenila je Palavrić.

Mirsad Ćeman, potpredsjednik Ustavnog suda BiH, govorio je i o odredbama novog Zakona o slobodi pristupa informacijama, te naglasio da je neprihvatljivo sa stajališta samostalnosti Ustavnog suda da se nekom tijelu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, kao što je buduće žalbeno vijeće, daje nadležnost vis'a'vis Ustavnog suda.

- To pitanje (sloboda pristupa informacijama) će Ustavni sud urediti svojim aktima i bit će adekvatno riješeno – dodao je.

Govorio je i o neizvršenju odluka Ustavnog suda BiH, te je, uz napomenu da se one moraju poštovati, kazao da prema posljednjem izvještaju postoji osam neizvršenih odluka iz predmeta ocjena ustavnosti i 31 iz apelacione nadležnosti.

- Statistički, ovo je zanemariv broj, ali kada se uzme u obzir sadržaj odluka, onda ima vrlo ozbiljnih ugrožavanja pravnog poretka o kojima je Ustavni sud vodio računa – rekao je Ćeman.