Komšić je u svom zahtjevu naveo da se radi o neustavnim mjerama jer mogu nanijeti nepopravljivu štetu koja može nastati njihovom primjenom. 

Od Ustavnog suda, član Predsjedništva BiH je zatražio i donošenje privremenih mjera u ovom slučaju.

Uz to, upućen je akt i Centralnoj izbornoj komisiji BiH u kojem se traži od te institucije da ne primjenjuje Schmidtove odredbe dok Ustavni sud BiH ne odluči po ovom zahtjevu. 

- Stupanjem na snagu izmjena Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, prema nametnutim odlukama visokog predstavnika, koje su u značajnom dijelu neustavne, stvorilo je obavezu da se putem zahtjeva Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine takve neustavne odluke stave van snage. Posebno je zabrinjavajuće da svojom nametnutom odlukom visoki predstavnik krši ranije donesene odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, a time i sam Ustav Bosne i Hercegovine.

Visoki predstavnik je svojim nametnutim odlukama, u noći kada je obavljeno glasanje građana Bosne i Hercegovine, izvršio direktan udar na integritet izbornog procesa tako što je izvršio prevaru birača, koji bi eventualno drugačije glasali da su znali za nova izborna pravila, kao što je prevario i sve političke stranke i druge učesnike izbora, koji bi izvjesno ponudili drugačije izborne liste, prilagođene tim novim pravilima.

Osim toga, visoko predstavnik je izvršio i direktan udar na demokratiju u Bosni i Hercegovini, što je obaveza iz Ustava BiH, na način da je doveo u zabludu sve glasače u njihovoj namjeri da svojim glasom izaberu svoje izabrane predstavnike u zakonodavne organe vlasti koje su željeli, posebno u domove naroda koji se biraju indirektno kroz kantonalne skupštine. Svojom odlukom da se koriste dva različita popisa, jedan za formiranje zakonodavnog organa vlasti i drugi popis za formiranje izvršnih organa vlasti u bh. entitetu Federacija Bosne i Hercegovine, Visoki predstavnik je učinio neviđen i nezapamćen presedan i doveo sve građane Bosne i Hercegovine u stanje pravne nesigurnosti. 

Posebno iz razloga, što je uvođenjem "posljednjeg popisa" ili onoga iz 2013. godine, neformalno proglasio okončanim Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma ili povratak svih prognanih u svoje prijeratne domove, čime je ušao u veoma opasan i delikatan prostor eventualnog prihvatanja rezultata etničkog čišćenja. Osim toga, Visoki predstavnik je svojom odlukom umanjio stepen ranije dosegnutih prava građana Bosne i Hercegovine, što je također neprihvatljivo i pravno nemoguće.

Najzad, svojom formulom 1, 3, 5, 7, 9... (što je zapravo Sainte-Laguë metoda za dodjelu mandata i ne može se koristiti za druge svrhe) koja služi za izračun količnika ili koeficijenta brojnosti delegata u klubovima konstituentnih naroda u Domu naroda Federacije Bosne i Hercegovine, visoki predstavnik je učinio formaliziranje diskriminacije na najgori mogući način, jer bi u tom novom sistemu građani Bosne i Hercegovine, kao osobe imali veću ili manju vlastitu ličnu vrijednost, u zavisnosti od mjesta prebivališta.

To su sve razlozi za podnošenje zahtjeva Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti ovih nametnutih odluka Visokog predstavnika od 2. oktobra 2022. godine sa prijedlogom privremene mjere, kao i slanja odgovarajućeg pisma Centralnoj izbornoj komisiji da ne vrši dodjelu mandata na temelju odluka visokog predstavnika, sve dok Ustavni sud Bosne i Hercegovine ne obavi svoj postupak i odluči o ustavnosti pomenutih odluka visokog predstavnika, pojasnili su iz Demokratske fronte zahtjev koji je Ustavnom sudu BiH i CIK-u uputio Komšić.