Očekivano, protiv su bili zastupnici iz HDZ-a i SNSD-a, a podršku su dali opozicioni zastupnici te zastupnici stranaka "Trojke" (SDP, NiP i Naša stranka) koji su partneri u vlasti na državnom nivou sa HDZ-om i SNSD-om.

Na isti način usvojen je zaključak predsjedavajućeg Kluba zastupnika SDA Šerifa Špage da izmjene Izbornog zakna budu upućene Domu naroda bh. Parlamenta također po hitnom postupku.

Prethodno su usvojeni amandmani na predložene izmjene Izbornog zakona, koje je uputio Klub SDA, a tiču se samo ispravki štamparskih i normativno-tehničkih grešaka. 

Ipak, realno je očekivati da ove izmjene Izbornog zakona neće biti usvojene u Domu naroda zbog SNSD-a i HDZ-a. 

Predloženim zakonom uvode se nove tehnologije u izborni proces i taj dio zakona, kako je navedeno, bi se trebao početi primjenjivati od Općih izbora 2026. godine. Prijedlog zastupnika SDA odnosi se na uvođenje elektronske identifikacije birača otiskom prsta i optičko čitanje glasačkih listića. Predviđena je izrada studije izvodljivosti koja se tiče nabavke nove tehnologije.

Predviđene su i druge promjene pa je tako, s ciljem sprečavanja zloupotrebe biračkih odbora, predloženo da biračke odbore bira Centralna izborna komisija BiH putem javnog poziva, a da stranke mogu imati maksimalno jednog člana, zatim dodatno su pojačane kazne za kršenje zakona, uvedeno je pitanje mirovanja mandata, zabranjuje se preuranjena kampanja na društvenim mrežama.

VEZANI TEKST - Forto podržava Schmidta da nametne izmjene Izbornog zakona

Usvajanju zakona prethodila je žustra rasprava o hitnom postupku, kakav je predložio Klub SDA.

Špago je pojasnio da se radi o prioritetnom zakonu u procesu pristupanja Evropskoj uniji, te da su sve zakone iz 14 prioriteta usvajali po hitnom postupku, pa čak i one koji nisu bili u toj grupi kao što je Zakon o organizaciji tržišta vina. Uz to, dodao je, iduće godine su lokalni izbori u BiH i potrebno je što prije izmijeniti Izborni zakon kako bi se mogao pripremiti i provesti pilot projekat uvođenja novih tehnologija.

Zastupnici SNSD-a su svoj stav protiv obrazlagali time da se radi o važnom zakonu koji ne treba usvajati po hitnom postupku, već treba doći do šireg konsenzusa, dok se SNSD-ov Milorad Kojić okomio i na Zakonodavnopravni sektor Zastupničkog doma koji nije imao zamjerki na predloženi SDA-ov zakon.

Predrag Kožul, predsjedavajući Kluba HDZ-a, negodovao je što se predloženim izmjenama proširuje nadležnost Centralne izborne komisije BiH, a ustvrdio je da nema stranke koja je više od HDZ-a insistirala na izmjeni Izbornog zakona, ali da osim predložene zaštite integriteta pojedinačnih prava građana treba zaštititi integritet kolektivnih prava, prava konstitutivnih naroda.

Poznato je da je HDZ traži da, između ostalog, član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda bude biran u kantonima u kojima je HDZ na vlasti.

Saša Magazinović, predsjedavajući Kluba zastupnika SDP-a, pozvao je one koji se protive ovom zakonu da se ne kriju iza poslovnika i procedura kada nemaju hrabrosti reći da su protiv jer bi se to onda u javnosti shvatilo da priznaju krađu na izborima, dok je PDP-ov Branislav Borenović prokomentirao da bi bilo dobro konačno imati poštene izbore i da ovoj zemlji treba šok terapija.

Sabina Ćudić, predsjedavajuća Kluba Naše stranke/Bh.inicijative, kritikovala je SNSD i HDZ, pa kazala da je SNSD glavni sponzor visokog predstavnika kojeg tobože ne priznaje, te da ih zanima da ove izmjene Izbornog zakone na budu donesene zato što zapravo žele da Christian Schmidt što više koristi bonske ovlasti i nameće zakone jer je to ključni izvor moći SNSD-a.

- U nedostatku bolje političke platforme izigravanje žrtve na Balkanu uvijek funkcioniše – rekla je Ćudić.

HDZ-u je poručila da svojim biračima govore neistinu da ih interesuje legitimno predstavljanje i da duže od godinu od Općih izbora 2022. nisu imali nijedan sastanak na tu temu, te da iz tog segmenta crpe moć, a ne žele legitimno predstavljanje i zakonito brojanje glasova.