VEZANI TEKST - Inzko pisao NSRS-u: Oduzmite odlikovanja koja ste dali ratnim zločincima

Kako se navodi, u saopćenju, u balkanskim medijima uveliko se citira pismo visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini upućeno Narodnoj skupštini Republike Srpske sa zahtjevom da u roku od tri mjeseca oduzmu povelje s odlikovanjima koje su dodijeljene Radovanu Karadžiću, Biljani Plavšić i pokojnom Momčilu Krajišniku nazivajući ih "osuđenim ratnim zločincima čiji su postupci tokom oružanog sukoba šokirali svijet i uzrokovali nezamislive ljudske patnje".

- Ne ulazeći u suštinu pretenzija Inzka, smatramo da je neophodno da podsjetimo da se postavljanje ultimatuma najvišem predstavničkom organu Republike Srpske ne može smatrati prihvatljivim ni sa pravne ni sa moralne tačke gledišta - ističe rusko Ministarstvo.

Kako se navodi, visoki predstavnik nije se čak ni konsultovao sa Upravnim odborom Vijeća za provođenje mira, koji je pozvan da u takvim slučajevima daje predstavniku političke preporuke.

VEZANI TEKST - Ambasada SAD-a o Inzkovom pismu NSRS-u: Veličanje ratnih zločinaca je neprihvatljivo

Moskva smatra da drsko ponašanje Inzka još jednom dovodi u pitanje njegovu ulogu u procesu međuetničkog pomirenja u BiH.

- Svojim postupcima i u tumačenju sopstvenog mandata on ne samo da prevazilazi svoja ovlašctenja, nego sve više postaje faktor destabilizacije, ponaša se potpuno suprotno zadacima koji su mu povjereni Dejtonskim mirovnim sporazumom. Pozivamo Inzka da prekine sa samovoljom koja očigledno šteti postkonfliktnoj normalizaciji u BiH i unosi dodatnu napetost u međuetničke odnose - saopćilo je rusko Ministarstvo, prenosi Sputnjik. 

Također, se navodi da Inzkov neumjesni demarš ponovo demonstrira očiglednu činjenicu – neustavna institucija visokog predstavnika u BiH odavno je izgubila svoju "dodatnu vrijednost" za rješavanje problema u BiH i pretvorila se u pravni i politički atavizam.

- Sigurni smo da je došlo vrijeme da se konačno ukine taj anahroni mehanizam vanjskog protektorata prema suverenoj BiH, i da se sva vlast u zemlji prenese na njene državotvorne narode i zakonski izabrane organe - zaključuje se u saopćenju. 

Danas je na press konferenciji u Banjoj Luci predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, komentirajući pismo visokog predstavnika Valentina Inzka u kojem traži od Narodne skupštine RS-a da oduzme priznanja ratnim zločincima.

- Svaki Srbin koji sretne Valentina Inzka na ulici treba da okrene glavu od njega. Ni ja ne želim da ga sretnem. Inzko ili ne poznaje svoj posao ili je opasan patološki lažov koji hoće da nametne neku novu priču, on nije nadležan za Ustav BiH i vojni dio sporazuma. On nije tumač aneksa Dejtonskog sporazuma. Čak se ni Ashdown nije upuštao da tumači Ustav. Pokušava da se dodvori muslimanima u Sarajevu i pokušava da dobije tamo simpatije - rekao je Dodik.

Inzko je u izjavi za Deutsche Welle kazao da nije on nametnuo kolektivnu odgovornost, već da je RS nametnula srpskom narodu teret krivice. On je u razgovoru za ovaj državni njemački mediji podsjetio da su u oktobru 2016. godine Radovan Karadžić, Biljana Plavšić i Momčilo Krajišnik dobili tri odlikovanja i da su njih troje "igrali vodeću ulogu u teškim zločinima nad bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom u ratu u BiH".

- Nisam ja, već je 24. oktobra 2016. Narodna skupština Republike Srpske nametnula srpskom narodu težak teret krivice, kada je u ime srpskog naroda odlikovala tri osobe osuđene za ratni zločin. Iz poštovanja prema žrtvama i njihovom dostojanstvu ali i da bih oslobodio Srbe tog tereta, uputio sam pismo predsjedniku Skupštine RS da povuče taj korak - rekao je Inzko za DW i naglasio kako bi se diskusija trebala usmjeriti na osudu glorifikacije osuđenih ratnih zločinaca i povlačenje odlikovanja, podsjećajući da Karadžić izdržava kaznu doživotnog zatvora a da su Plavšićeva i Krajišnik odslužili dugogodišnje kazne u zatvoru, kao i da je Krajišnik nedavno umro od posljedica infekcije koronom.

Radovan Karadžić osuđen je u Haškom tribunalu pravosnažno na doživotnu robiju za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja. Proglašen je krivim za progone sa teritorije za koju su bosanski Srbi smatrali da polažu pravo, snajpersko djelovanje i granatiranje Sarajeva, uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce i za genocid u Srebrenici. Oslobođen je tačke optužnice koja se odnosi na genocid u sedam općina 1992. godine. Karadžić je uhapšen 2008. godine nakon 13 godina skrivanja. Suđenje mu je počelo 2009. a u martu 2016. osuđen je za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja rata. Prvostepenom presudom je kažnjen sa 40 godina zatvora.

Biljana Plavšić, jedna od vodećih političkih ličnosti bosanskih Srba tokom agresije na BiH, nakon priznanja krivice osuđena je u Haškom tribunalu na 11 godina zatvora. Iako ju je optužnica teretila za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, Plavšić se izjasnila krivom za progone na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, te je osuđena za zločin protiv čovječnosti.

Momčila Krajišnika, ratnog predsjednika Skupštine Republike Srpske, Haški tribunal je 2009. godine pravosnažno osudio na 20 godina zatvora zbog zločina nad nesrpskim stanovništvom u Bosni i Hercegovini. Žalbeno vijeće poništilo je dio prvostepene presude u dijelu kojim je osuđen za istrijebljenje, ubistva i djelimično progon, te mu je kazna smanjena sa 27 na 20 godina zatvora. Nakon dvije trećine odslužene kazne iz zatvora je pušten 2013. godine.