VEZANI TEKST - Schmidt: Izbori u BiH će biti održani najesen 2022. sa ili bez novog Izbornog zakona BiH

Prepreka za održavanje izbora nema. Poručio je to i visoki predstavnik Christian Schmidt, a jasno je to i predsjedniku HDZBiH Draganu Čoviću.

Ipak, on kako prošle, tako i ove godine vješto manipulira građanima i povlači paralelu između neodržavanja izbora u Mostaru i implementacije presude Ustavnog suda BiH u slučaju "Božo Ljubić".

- Bez Izbornog zakona izbori se ne mogu organizirati i provesti, kao što se izbori u Mostaru nisu mogli organizirati dok se nismo dogovorili o izbornim pravilima u Mostaru. Odlukama Ustavnog suda BiH pojedine odredbe Izbornog zakona stavljene su izvan snage. Dakle, da bi se održali izbori, u Parlamentu BiH moraju se usvojiti izmjene Izbornog zakona – poručuje kontinuirano Čović. 

A da li zaista se moće povući paralela između slučaja "Mostar" i slučaja "Ljubić"?

U Mostaru je bila potpuno drugačija situacija. Ustavni sud BiH donio je rješenje prema kojem su 28. februara 2012, godine, objavom u Službenom listu FBiH prestale da važe odredbe člana 19.2 stav 1 i 3 i člana 19.4 stav od 2-8 Izbornog zakona BiH.

Kada su prestale da važe ove odredbe nije bilo alternativnog rješenja u samom Izbornom zakonu, te se stogao morao osam godina čekati Mostarski sporazum, koji su u ljeto 2020. godine potpisali predsjednici SDA i HDZBiH Bakir Izetbegović i Dragan Čović, čime je omogućeno Parlamentarnoj skupštini BiH da usvoji izmjene Izbornog zakona BiH, te se stekli zakonski uvjeti za održavanje lokalnih izbora u Mostaru u decembru 2020.

U slučaju "Ljubić" je potpuno drugačija situacija. Ustavni sud BiH je 1. decembra 2016. godine donio odluku u smislu legitimiteta predstavnika i to isključivo za Dom naroda Parlamenta FBiH.

Božo Ljubić je podnio apelaciju i zatražio ocjenu ustavnosti odredbi članova 10.10, 10.12, 10.15. i 10.16. Potpoglavlja B Izbornog zakona BiH i i odredbi člana 20.16.A Poglavlja 20 - Prelazne i završne odredbe Izbornog zakona. Ovi članovi Izbornog zakona BiH odnose se isključivo na izbor delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH i raspodjelu mandata za svaki konstitutivni narod u svakom kantonu.

U odluci Ustavnog suda BiH od 6. jula 2017. stoji da "Ustavni sud ukida odgovarajuće propise iz Izbornog zakona, jer ih Parlament BiH u predviđenom roku od 6 mjeseci nije uskladio sa Ustavom", što je i učinjeno, a time je izvršena i izmjena Izbornog zakona BiH.

VEZANI TEKST - Čović prijeti neodržavanjem izbora: Plan mu je "mostarizacija" države BiH

Čović sada tvrdi da se Opći izbori najesen ne mogu održati, jer za to nema zakonskog osnova.

Međutim, kako to da su održani Opći izbori 2018. godine, te na osnovu implementacije izbornih rezultata u mandatu 2018-2022 u Domu naroda Parlamenta BiH sada sjede Dragan Čović, Lidija Bradara, Bariša Čolak i Marina Pendeš, svi iz HDZ-a?  

Kako se to moglo realizirati, ako, kako to tvrdi Čović, ne postoje odredbe Izbornog zakona BiH na osnovu kojih se mogu održati izbori?  

Brisanje pojedinih odredbi Izbornog zakona BiH, a na temelju presude "Ljubić", ne predstavljaju prepreku za održavanje i ovih općih izbora, baš kao što je to bio slučaj i 2018.

Ustavni sud BiH nije stavio van snage član 10. tačka 12. kojom je jasno propisana obaveza CIK-a, neovisno od drugih rješenja, kao regulatora izbornog procesa da nakon svakog popisa stanovništva određuje broj delegata koji se biraju iz svakog konstitutivnog naroda i reda ostalih, u zakonodavnim tijelima svakog kantona.

"Centralna izborna komisija BiH određuje, nakon svakog popisa, broj delegata koji se biraju iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, a koji se biraju iz
zakonodavnog organa svakog kantona". 

CIK i ove, kao i 2018. godine je dužan da u skladu sa zakonom omogući održavanje izbora. Tako je 18. decembra 2018. godine donio Uputstvo o izmjeni i dopunama Uputstva o postupku provedbe posrednih izbora za organe vlasti u BiH obuhvaćeni Izbornim zakonom BiH.

Tim Uputstvom razrađena je odredba Izbornog zakona BiH koja ovlašćuje CIK da određuje broj delegata koji se biraju iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, a koji se biraju u kantonalnim skupštinama.  

Na osnovu toga, svaka kantonalna skupština je održala svoje sjednice i izabrala delegate u Dom naroda Parlamenta FBiH, koji je izabrao bošnjačke i hrvatske delegate u Dom naroda BiH, ali ni do danas nije predložio nove predsjednika i potpredsjednike FBiH.

Izbori koji se trebaju održati 2. oktobra ove godine su opći, neposredni odnosno direktni izbori, za koje uopće ništa ne znači presuda "Ljubić". Pojednostavljeno, ova se presuda kojom Čović stalno maše u javnosti uopće ne odnosi ni na izbor članova Predsjedništva BiH, ni zastupnike Parlamenta BiH, ni zastupnike Federalnog parlamenta, niti kantonalnih skupština.

Vezana je isključivo i samo za posredne izbore, koji se obavljaju tek nekoliko mjeseci poslije, nakon što se konstituiraju kantonalne skupštine, koje biraju delegate za Dom naroda FBiH, a onda on bira delegate za Dom naroda BiH.

Uputstvo CIK-a o izboru delegata je na snazi. Njega je nakon što je doneseno u decembru 2018. nekoliko stranaka pokušalo osporiti pred Sudom BiH, a potom i na Ustavnom sudu BiH, kako bi bilo stavljeno van snage.

Sve je oboreno kako na Sudu BiH tako i na Ustavnom sudu BiH, te se ovo uputstvo više ne može osporavati, ono je "presuđena stvar".