Ovaj datum obilježava se kao Dan državnosti naše zemlje, a kako pojašnjava poznati arhitekta i vrsni poznavalac historije, Mufid Garibija, "ova lijepa bosanska priča sa historijom dugom hiljadama godina, možda bi i pala u zaborav da nije bilo ZAVNOBIH-a."

- Naime, opće je poznato da je BiH baš u Mrkonjić Gradu na antifašističkog zasjedanju, obnovila svoju državnost nakon mnogo stoljeća. To prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a, nije se odvijalo tako lako. Generacije treba da znaju da je u pripremi AVNOJ-a i stvaranju Jugoslavije, Bosna tretirana kao pokrajina. Međutim, tadašnji intelektualci na čelu sa Avdom Humom koji je bio bliski saborac Josipa Broza Tita, agitovali su da Bosna treba dobiti svoju državnost. Njegova najveća podrška bio je Rodoljub Čolaković.

Avdo Humo je svoje argumente iznosio Titu, kojeg je tadašnji vrhovni komandant uvažavao. Kasnije je uz saradnju sa Kardeljom naprasno pripremio zasjedanje, te su tom prilikom izabrani i pozvani delegati, a više od dvije trećine ih se odazvalo. Neki delegati zbog ratnih okolnosti se nisu odazvali, a neki su i bojkotovali, ali ipak u noći 25. 11. 1943. godine 173 delegata su obnovila državnost sa čuvenom rečenicom "Bosna i Hercegovina nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska, i muslimanska i hrvatska, slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina, u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata." Što znači da su narodi BiH tada odlučili da bude i građanska država – napominje Garibija.

Podsjeća da je Avdo Humo bio potpredsjednik ZAVNOBIH-a, a kasnije i član AVNOJ-a.

- Bio je general i narodni heroj, a nadimak mu je bio "kulturni" zbog njegovog nadasve primjerenog ponašanja te bontona i manira koje je posjedovao. Da nije bilo ZAVNOBIH-a teško da bi današnja BiH bila samostalna. Pored ovog, drugi najznačajniji datum je 1. mart. 1992. godine, tačnije Dan nezavisnosti – ističe Garibija.

Izražava žaljenje što se u nekim djelovima države, naš "veliki dan" ne priznaje.

- Ali živimo u nadi da će se uskoro i to promijeniti, bez obzira na političku situaciju u BiH. Nove urbane kao i kulturne generacije će prevazići nacionalizam i šovinizam koji je poguban za cijeli svijet. Danas svjedočimo da nažalost manjka ljubavi prema državi te da u nekim dijelovima BiH, praznik svih naših naroda je marginaliziran. Najbolji je pokazatelj da su gradovi bolje uređeni za doček Nove godine nego za državni praznik, što bi naravno trebalo biti drugačije.

Lepršanje naših zastava i uređenje gradova povodom praznika zemlje trebalo bi da bude obaveza te primjer današnjim generacijama. Također, njihovo upoznavanje sa događajem koji se odvio prije toliko minulih godina, a koji je bio ugraviran u biće tadašnjeg NOP-a, kako bi se kao takav ugravirao i u naše sadašnje i buduće generacije. I naravno, ne samo za taj datum, nego da se takva atmosfera prelije i postane svakodnevnica, da probudimo uspavanu ljubav i patriotizam u našim sugrađanima – poručio je Garibija.