Ukazuju kako je Komisiji za koncesije FBiH istekao mandat 2012. godine.

Ministarstvo nije dostavilo novi prijedlog 

- Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je 13. 4. 2017. godine utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila Nacrt zakona o koncesijama, koji uređuje vrste, načela, definicije, područje i predmet koncesija.

Također su precizirane odredbe koje se odnose na postupak dodjele, ugovore o koncesijama, nadležna tijela, pravnu zaštitu, upravni i inspekcijski nadzor i druge upravne mjere, kaznene odredbe, rješavanje sporova i druga pitanja od značaja za dodjelu koncesija u FBiH.

Zastupnički dom je 21. 6. 2017. godine razmatrao nacrt i donio zaključak da se može koristiti kao podloga za donošenje prijedloga zakona, a Dom naroda nije razmatrao predloženi nacrt jer ga je Vlada FBiH povukla sa dnevnog reda sjednice zakazane za 9. 11. 2017. godine - podsjećaju federalni revizori i dodaju:

- Nakon toga Ministarstvo (Federalno ministarstvo prostornog uređenja), kao predlagač prijedloga nacrta zakona, Vladi FBiH nije dostavilo novi prijedlog, iako postojeći zakon nije u skladu sa svim zahtjevima četvrtog energetskog paketa, direktivama zaštite okoliša, novim Zakonom o korištenju obnovljivih izvora energije i drugim važnim aktima.

Ovim zakonom treba zaštititi prirodu i prirodna bogatstva, koja su postojećim Zakonom o koncesijama FBiH ugrožena jer nisu ni predviđene kaznene odredbe za korisnike prirodnih resursa koji nisu potpisali ugovor o koncesiji.

Navode kako koncesije u FBiH nisu zakonski uređene

- S obzirom na to da postojeći Zakon o koncesijama FBiH nije usklađen sa ostalim zakonskim propisima i da je Komisija za koncesije FBiH u tehničkom mandatu od 2012. godine i ima svega dva člana od sedam kako je propisano Zakonom, smatramo da su koncesije u FBiH zakonski neuređene, što potvrđuje da su uplaćeni prihodi od koncesije u 2022. godini na nivou Federacije prikupljeni u iznosu od 68.825 KM - navedeno je u revizorskom izvještaju. 

Razgovarali smo sa Anesom Podićem, predsjednikom Udruženja građana Eko akcija.

Otimačina privatnog zemljišta 

- Mi imamo pravni okvir koji je napravljen tako da olakša rasprodaju zemlje. To je suština jer u pojedinim kantonima, poput Sarajevskog, zakon štiti ugovore sa koncesionarima, tako i kada se napravi ugovor o koncesiji javnost uopće nema pojma pod kojim uvjetima je napravljen. Čak ni osnovnog registra koncesija u Kantonu Sarajevo nema - govori Podić.

Dodaje kako ništa bolja situacija nije ni u ostatku zemlje.

- Imate kombinovanje koncesija sa zakonom o eksproprijaciji. Evo šta je u pitanju, ako se pojavi investitor da za svoj račun pravi vjetroelektranu, lokalna vlast (općina) to proglasi javnim interesom gdje se može otkupiti zemljište.

Dovoljno je da pronađete vještaka koji će to procijenti po nekakvoj simboličnoj cijeni i vi se domognete ogromnih površina privatnog zemljišta i platite simboličnu naknadu. Postoje slučajevi da je otkup pravljen po cijeni od sveg 15-20 feninga, što je otimačina privatnog zemljišta - upozorava Podić.

Ukazuje kako se na taj način privatna svojina otima za račun bogatih privatnika te dodaje kako je problem u Bosni i Hercegovini taj da i kada imamo zakone oni se ne poštuju.

- Naš pravosudni sistem ne radi. To je suština problema. Mi da imamo slučaj da je neko zbog krađe šume, zagađivanja okoliša, osuđen na višegodišnju zatvoresku kaznu, to bi drastično smanjilo slične slučajeve. Ista je stvar i sa koncesijama. Da je neko zbog zloupotreba ikada odgovarao, to bi u startu spriječilo niz drugih, ali to se ne događa. Ovakav pravosudni sistem ide samo na ruku rasprodaji zemlje - rekao je Podić.