Potvrđenom optužnicom se optuženi Dževad Mlaćo i Selmo Cikotić terete da su radnjama opisanim u optužnici počinili:

- Optuženi Dževad Mlaćo krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. tačka a), u vezi sa članom 30. i 180. stav 1. KZBiH, te članom 41. stav 1. Dopunskog protokola I na Ženevske konvencije i članom 23. Haškog protokola.

- Optuženi Selmo Cikotić krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. tačke a) i b), u vezi sa članom 180. stav 1. i 2. KZBiH, te članom 41. stav 1. Dopunskog protokola I na Ženevske konvencije i članom 23. Haškog protokola.

Istovremeno, Sud je odbio optužnicu u odnosu na osumnjičenog Tahira Granića.

VEZANI TEKST - Tužilaštvo BiH 2018. obustavilo istragu protiv Cikotića za ratne zločine u Bugojnu, pa se predomislili i podigli optužnicu

Optuženi Dževad Mlaćo i Selmo Cikotić se terete da su tokom rata u BiH i u vrijeme oružanog sukoba između HVO i ARBiH, u vremenskom periodu od 18.7.1993. godine do polovine aprila 1994. godine, Dževad Mlaćo kao predsjednik Ratnog predsjedništva općine Bugojno, a optuženi Selmo Cikotić kao komandant OG Zapad ARBiH od 12.3.1993. do 13.4.1994. godine, a od navedenog dana u svojstvu načelnika štaba u 7. korpusu ARBiH, za vrijeme obavljanja pomenutih dužnosti i funkcija, u okviru svojih ovlaštenja, postupali suprotno pravilima međunarodnog humanitarnog prava, kršeći odredbe članova 75., 86. i 87. Dopunskog protokola broj I uz Ženevske konvencije od 12. augusta 1949. godine o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba, čl. 3. i 130. Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima od 12. augusta 1949. godine, te suprotno Naredbi Predsjedništva RBiH o primjeni pravila međunarodnog ratnog prava u Oružanim snagama RBiH i Dopunskog protokola II iz 1977. godine.

- Pa je tako optuženi Dževad Mlaćo naredio ubistva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, njih 23 do 26, na način da je napravljen spisak tzv. ekstrema zarobljenika HVO, a potom odvođenje tih lica u prostorije BH banke, gdje su mučeni i premlaćivani, nakon čega su od pripadnika vojne policije odvođeni u posebne prostorije na lokalitetu Rostovo, da bi potom bili likvidirani od pripadnika vojne policije - navodi se u optužnici.

Dalje se navodi da je Cikotić propustio da preduzme sve moguće mjere u granicama svojih ovlaštenja da spriječi učinjenje krivičnih djela ubistava i nečovječno postupanje, koje su izvršene na način da su, nakon što je Dževad Mlaćo u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva općine Bugojno, nakon 15. vanredne sjednice Ratnog predsjedištva, 22.7.1993. godine, kao de facto autoritet civilne i vojne vlasti na području općine Bugojno, čije su se odluke poštovale i provodile, donio odluku da se određeni broj zarobljenika hrvatske nacionalnosti koje je označio kao "esktremni dio" tajno likvidira.

- Optuženi se tereti i da je izdavao naredbe da se zarobljena lica hrvatske nacionalnosti izvode na obavljanje prinudnih radova na prvim borbenim linijama, svjestan da je takvo postupanje nedozvoljeno i nezakonito jer im je na takav način ugrožen život, na koji način je nečovječno postupao prema istima - navedeno je u optužnici.