Iako je pandemija COVID-19 okončana, virus je i dalje prisutan među ljudima, ali u slabijem obliku.

No nešto više od četiri godine od njegovog otkrića naučnici još uvijek nisu u potpunosti sigurni kakve tačno posljedice ostavlja u tijelu.

Analiza koju je proveo klinički epidemiolog Ziyad Al-Aly, a koja je objavljena na The Conversional i u Scientific American, obuhvatila je brojne studije u kojima se opisuje "neizbrisiv trag" koji COVID-19 ostavlja na ljudskom tijelu.

Ponajprije na zdravlju mozga.

Al-Aly ističe kako su velike epidemiološke analize pokazale da su ljudi koji su imali COVID-19 bili izloženi povećanom riziku od kognitivnih nedostataka, uključujući i probleme s pamćenjem.

Kod pacijenata koji su imali blagi do umjereni oblik koronavirusa otkrivene su dugotrajne upale mozga i promjene koje ukazuju na to da je njihov mozak ostario sedam godina u odnosu na vrijeme prije bolesti.

Također je citirao nekoliko studija koje su pokazale da su pacijenti nakon preboljelog COVID-19 imali smanjen volumen i promijenjenu strukturu mozga.

S druge strane, oni kojima je trebala intenzivna njega nakon bolesti imali su oštećenja mozga koja ukazuju na starenje mozga od čak 20 godina.

Analizirajući podatke iz 11 studija, Al-Aly je otkrio kako je COVID-19 povećao rizik za razvoj nove demencije kod osoba starijih od 60 godina.

Podaci koji su prikupljeni tokom obdukcija osoba koje su preminule od COVID-19, ali i nekoliko mjeseci nakon infekcije, otkrivaju da je virus i dalje bio prisutan u moždanom tkivu.

To sugerira da virus SARS-CoV-2, koji uzrokuje COVID-19, nije samo respiratorni virus već napada i druge sisteme u tijelu.

Studije pokazuju i da virus može poremetiti krvno-moždanu barijeru, koja štiti živčani sistem.

Studija objavljena 29. februara 2024. pokazala je da je kod ljudi koji su imali COVID1-9 zabilježen značajan nedostatak u pamćenju i izvršavanju zadataka.

Zabrinjava otkriće da su osobe zaražene COVID-19 imale kognitivni pad ekvivalentan gubitku IQ-a za čak tri boda.

Još je gora situacija kod onih koji imaju dugotrajni COVID1-19. Kod njih je zabilježen pad od šest bodova, a oni koji su završili na bolničkom liječenju na odjelu intenzivne njege izgubili su i do devet bodova IQ-a.

Posmatramo li sve zajedno, ove studije pokazuju da COVID-19 predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje mozga, čak i u blagim slučajevima.

Učinci se tek sad otkrivaju na nivou populacije. Sve veći broj istraživanja pokazuje da bi se COVID-19 trebao smatrati virusom sa značajnim utjecajem na mozak, zaključuje u svom eseju Al-Aly te dodaje:

- Implikacije su dalekosežne - od kognitivnih problema kod pojedinaca do potencijalnog utjecaja na cjelokupno stanovništvo i privredu.