Ovo pitanje je Vijeću ministara BiH 31. marta uputio Adil Osmanović, šef Kluba zastupnika SDA u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, ističući da su cijevi bespravno položene bez saglasnosti državnih organa.

Odgovor nije stigao, a zašto nije, Osmanović će pitati na idućoj sjednici Zastupničkog doma 7. jula.

- Očigledno je da nema odgovora, da je ono što je uradila Hrvatska kršenje svih međunarodnih dogovora i sporazuma. To se nije moglo i smjelo uraditi, a šutnja iz Vijeća ministara to potvrđuje – rekao nam je Osmanović. 

Iako je propisan rok od 30 dana da Vijeće ministara odgovori na pitanja zastupnika i delegata, na ovaj odgovor čeka se skoro tri mjeseca i ovo nije jedini slučaj u kojem Vijeće ministara BiH ignorira zakonodavnu vlast.

VEZANI TEKST - Komšić o postavljanju gasovodnih cijevi preko Save: Još jedan čin agresije na BiH

Da li se išta čini po pitanju polaganja ovih cijevi bez odobrenja države, pitali smo i u Pravobranilaštvu Bosne i Hercegovine.

- Koliko znam, nismo dobili nikakvu zvaničnu informaciju ili zahtjev u vezi s tim problemom, a to bi bilo neophodno kako bismo mogli postupati – rekao nam je Ismet Velić, zamjenik pravobranioca BiH.

Nismo uspjeli dobiti izjavu Josipa Grubeše, ministra pravde BiH.

U svom zastupničkom pitanju Osmanović je naveo da po Ustavu BiH, vanjsku politiku Bosne i Hercegovine vodi Predsjedništvo BiH, a da "svaki entitet može sklapati sporazume sa državama i međunarodnim organizacijama uz saglasnost Parlamentarne skupštine BiH".

Istakao je da je u ovom slučaju entitet, koji nema međunarodnopravni subjektivitet, zaključio sporazum sa drugom državom, a da za to nije dobio saglasnost Parlamentarne skupštine BiH ni Predsjedništva BiH.

- To znači da je navedeni sporazum neustavan i s tim u vezi pravno ništavan i ne može proizvoditi nikakve pravne posljedice. Nadalje, član 6. Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora propisuje da "svaka država ima sposobnost da zaključuje ugovore", čime je Republika Hrvatska morala biti svjesna nepostojanja međunarodnog subjektiviteta entiteta Republika Srpska za sklapanje ovakvog pravnog posla. Zbog toga postoji apsolutni pravni osnov da Bosna i Hercegovina tuži Republiku Hrvatsku pred međunarodnim sudovima zbog nepoštivanja međunarodnog prava i kršenja teritorijalnog integriteta i suvereniteta države Bosne i Hercegovine – naveo je Osmanović.

VEZANI TEKST - Kamen temeljac na Drini mimo države BiH: Zaštita će se, ako bude trebalo, tražiti i od međunarodnih institucija

Sporazum je potpisan 2017. godine bez saglasnosti tadašnje vlasti BiH. U martu ove godine su položene cijevi ispod rijeke Save, na dužini od oko 450 metara. Cilj je da se sa hrvatske strane granice prirodnim plinom opskrbljuje Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu.

Članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić ocijenili su taj čin ugrožavanjem teritorijalnog integriteta BiH.

Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Hrvatske tada su za Radio Slobodna Evropa izjavili da je uključenost Hrvatske isključivo u vezi sa smanjenjem onečišćenja zraka, te da se radi o međunarodnom aktu koji nije pravno obvezujući i nema obilježja međunarodnog ugovora.

Dodali su da je projekt gasifikacije Rafinerije nafte Brod privatni projekt dva preduzeća, a ne međunarodni projekt, ali i da je BiH "upoznata s ovim pitanjem kroz rad međudržavne Radne skupine za praćenje stanja zraka na području Slavonskog Broda i Broda, u kojoj sudjeluju predstavnici Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine".