Na području Federacije BiH, od groznice Zapadnog Nila trenutno se liječe tri osobe i sve su u stabilnom stanju. To su nam danas potvrdili u Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla, dodajući kako je od početka godine u ovu zdravstvenu ostanovu primljeno šest osoba sa potvrđenom dijagnozom virusa Zapadnog Nila.

Kako smo saznali od dr. Mirjane Kuzmanović, šefice Higijensko epidemiološke službe Distrikta Brčko, sve tri osobe, koje se nalaze u Klinici za zarazne bolesti UKC Tuzla, sa područja su Distrikta Brčko (Brčko, Maoča i Gornji Rahić).

- Pacijenti su na vrijeme primljeni u zdravstvenu ustanovu i sanirani, tako da njihovi životi nisu ugroženi – kazala nam je kratko Kuzmanović.

Na području manjeg bh. entiteta do sada su registrirana dva slučaja obolijevanja.

- Jedan slučaj na Univerzitetskom kliničkom centru RS-a evidentiran je početkom augusta, a nakon oporavka, pacijent je otpušten kući. Početkom septembra imali smo i jedan slučaj sa smrtnim ishodom. Radi se o starijoj osobi, koja je bila teški kardivaskularni bolesnik. Kod nje je otkriven i virus Zapadnog Nila, ali se ne vodi da je osoba umrla od te bolesti – pojasnila nam je Milka Mrđa, iz Instituta za javno zdravstvo RS.

Sa daleko ozbiljnijom situacijom, kada je riječ o broju oboljelih, susreću se naše istočne komšije. Prema posljednjoj informaciji, koju je prikupio Institut za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut”, dо 11. septembra nа tеritоriјi ove države rеgistrirano је 286 slučajeva оbоlijеvаnjа оd grоznicе Zаpаdnоg Nilа, sа 29 smrtnih ishоdа.

U Hrvatskoj, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, zabilježeno je 39 oboljelih i jedan smrtni slučaj.

Naši epidemiolozi ističu da nema mjesta panici.

- Umjereni rizik postoji, ali nema mjesta panici. Zaštitna okolnost je ta da se virus Zapadnog Nila ne prenosi sa čovjeka na čovjeka. Rizik od većih epidemija je malo vjerovatan, ali nije nemoguć – kaže dr. Andrea Jurić, epidemiolog u Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH.

Groznica Zapadnog Nila je virusna bolest čiji su simptomi, kaže naša sagovornica, slični gripi.

- Oboljela osoba ima povišenu tjelesnu temperaturu, glavobolju, bolove u cijelom tijelu, otečenost limfnih žlijezda, osjeća umor i povraća, a moguć je i osip po koži. Međutim, važno je naglasiti da se ovi simptomi javljaju kod svega 20 posto zaraženih osoba. Kod 80 posto njih bolest prolazi asimptomatski, odnosno osoba neće ni znati da je zaražena virusom. Kod svega jedan posto ljudi mogu nastati komplikacije, a tome su podložni stariji od 50 godina života, koji su imunokomprimirani, odnosno hronični bolesnici, poput dijabetičara, osoba koje su na kemoterapiji, dakle, kod onih kojima je imunološki sistem narušen – naglašava Jurić.

Iako vakcina protiv virusa Zapadnog Nila ne postoji, nekoliko preporuka, kada je riječ o prevenciji od ove bolesti, pokazale su se učinkovitim.

- Stanovništvo treba educirati, koje mjere mogu preduzeti u cilju prevencije. Itekako će pomoći postavljanje zaštitnih mreža na prozore u domovima, te korištenje raznih repelenata (preparati koji odbijaju insekte). Kad odlazite u prirodu važno se adekvatno obući (nositi odjeću dugih rukava) i izbjegavati aktivnosti vani u sumrak i zoru jer je tada najveća vjerovatnost uboda komarca. U blizini kuća reducirati staništa za komarce, a to znači isušiti vode koje stoje u raznim posudama. Komarci tu polažu zaražena jajašca, odakle se šire inficirani komarci – kazala je Jurić.

Virus Zapadnog Nila prenosi se na čovjeka preko uboda komarca, najčešće iz roda Culex, iako je uzročnik pronađen i u komarcima iz roda Anopheles i Aedes.
Pojedine vrste komaraca inficiraju se ovim mikroorganizmom prilikom sisanja krvi zaraženih ptica ili drugih sisavaca (npr. konja).

Ono što je važno naglasiti je da se virus Zapadnog Nila ne prenosi sa čovjeka na čovjeka, a nije moguć ni prijenos sa zaraženih ptica na čovjeka bez direktnog ugriza komarca.