Svjetska banka u novom dokumentu o globalnim ekonomskim izgledima procijenila je da će u 2020. godini ekonomski rast Bosne i Hercegovine iznositi 3,4 posto, što je za 0,5% manje nego u prognozama iz juna 2019. godine.

Prema navodima Svjetske banke ekonomski rast BiH u 2019. godini je iznosio 3,1 posto, a procjene za 2021. godinu su da će rast BDP-a BiH iznositi 3,9 posto, što je za 0,1 posto manje nego u ranijoj procjeni.

U grupi ekonomija u nastajanju u Evropi i srednjoj Aziji, u koju Svjetska banka svrstava BiH, rast bi ove godine trebao ubrzati na 2,6 posto, nakon što je u 2019. smanjen na dva posto, najniži nivo u tri godine.

Snažno usporavanje rasta u regiji u 2019. godini odražava usporavanje turske i ruske ekonomije pod pritiskom finansijskih tržišta, odnosno slabe potražnje i smanjene proizvodnje nafte. Očekuje se da će rast na Zapadnom Balkanu ojačati na 3,6%, iako bi posljedice razornih potresa mogle utjecati na očekivanja.

Iz Svjetske banke upozoravaju da bi ekonomski rast u cijeloj grupi ekonomija u nastajanju srednje Evrope i srednje Azije mogao biti osjetno slabiji u slučaju usporavanja rasta u velikim trgovinskim partnerim, te geopolitičkih previranja, pojačane političke neizvjesnosti i izloženosti oscilacijama na finansijskim tržištima.

Zahvaljujući postepenom oporavku investicija i trgovine, Svjetska banka u 2020. predviđa blagi rast globalne ekonomije za 2,5 posto, nakon 2,4% rasta u 2019. Time su povisili procjene iz juna prošle godine za po 0,2 postotna boda.

I za dvije naredne godine analitičari Svjetske banke predviđaju blagi rast globalne ekonomije – na 2,6% u 2021. godini i 2,7% u 2022. godini.
U grupi razvijenih ekonomija rast bi 2020. godine trebao usporiti na 1,4 posto a značajniji oporavak u Svjetskoj banci ne očekuju ni u 2021. ni u 2022. godini kada bi aktivnosti u toj grupi po njihovim procjenama trebale porasti 1,5 posto. Najviše su pritom snizili procjenu ekonomskog rasta eurozone u ovoj godini, za 0,4 postotnih bodova, na 1,0 posto, zbog slabosti proizvodnog sektora. U 2021. i 2022. ekonomske aktivnosti u eurozoni bi trebale porasti 1,3 posto.

Prema procjeni Svjetske banke, američka ekonomija bi trebalo ove godine usporiti na 1,8 posto, odražavajući negativan uticaj ranijeg podizanja carina i pojačane trgovinske neizvjesnosti.