Iz Suda BiH ističu da sudije Suda BiH izjavljuju da redovno, bez izuzetka, svake godine podnose svoje finansijske izvještaje Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) BiH, kako je to propisano članom 86. Zakona o VSTV-u BiH, odnosno da ne skrivaju svoje imovinsko stanje.

- Vijeće za upravne poslove Upravnog odjeljenja Suda BiH je 13. januara 2020. godine donijelo presudu po tužbi VSTV-a BiH, podnesenu protiv rješenja Agencije za zaštitu ličnih podataka, kojom je VSTV-u BiH zabranjeno da vrši obradu ličnih podataka sudija i tužilaca na način kako je to propisano Pravilnikom o podnošenju, provjeri i obradi finansijskih izvještaja sudija i tužilaca od 26. septembra 2019. godine – navodi se u otvorenom pismu.

Ističu da je presudom tužba odbijena kao neosnovana, odnosno da je rješenje Agencije potvrđeno u cijelosti.

- Sud je utvrdio da VSTV nema zakonski osnov za takvu obradu finansijskih izvještaja, kako je to propisano Pravilnikom. Naime, kako je to potvrđeno pomenutom presudom Suda BiH, član 86 Zakona o VSTV-u BiH ne propisuje ovlaštenja VSTV-a BiH koja su konstituirana osporenim Pravilnikom – napominju sudije.

Dodaju da je svaka naknadna regulacija ovog pitanja nemoguća do promjene zakonodavstva koje će propisati zakonski osnov za primjenu načela osporenog Pravilnika, te normiranja procedure podnošenja, provjere i objavljivanja finansijskih izvještaja.

- Usvajanjem "kozmetički inoviranog" nacrta Pravilnika, za koji čak nisu bili ni svi članovi VSTV-a BiH, kako su to prenijeli mediji, ulazi se u domen najgrubljeg kršenja presude Suda BiH. Osim što se time najočitije vrijeđa načelo vladavine prava – principi zakonitosti i pravne sigurnosti, isto predstavlja i krivično djelo po domaćem krivičnom zakonodavstvu. Stupanjem na snagu takvog akta, ušlo bi se i u domen pojedinačnog kršenja konvencijskih i ustavnih prava sudija – smatraju sudije Suda BiH.

Sud BiH smatra da je neophodno izmijenitipostojeći ili donijeti novi zakon kako bi se uklonile sve nedoumice.

- Stoga, Sud BiH poziva Vijeće ministara BiH i Parlamentarnu skupštinu BiH, kao i sve dobronamjerne međunarodne partnere da zahtijevaju od istih da se ovo pitanje što prije adekvatno zakonski uredi na jednak način, moguće i jednim zakonskim aktom, kako za političare – nosioce funkcija u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, tako i za sudije u sudskoj grani vlasti – sugeriraju iz Suda BiH.

{$galerijaFotografija}