Zakon o materijalnoj podršci porodici s djecom odnosi se na njegovo usklađivanje s federalnim zakonom koji treba stupiti na snagu 8. oktobra ove godine, a riječ je o primanjima nezaposlenih porodilja i jednokratne pomoći za opremanje novorođenčadi, dječijeg dodatka i određenih drugih prava, s tim da se sredstva za ostvarivanje prava na dječiji dodatak osiguravaju u budžetu Federacije, a sredstva za ostvarivanje prava na novčanu pomoć nezaposlenoj porodilji u budžetu kantona.

- Nezaposlene porodilje koje su dosad imale naknadu od 400 maraka i primale je šest mjeseci, sada će tu naknadu dobijati 12 mjeseci. Također, naknada će se isplaćivati po djetetu, tako da postoji i dvostruka naknada ako su naprimjer rođene dvojke - objasnio je zamjenik predsjedavajućeg Skupštine HNK Tomislav Martinović. 

Po podacima iz ranijih godina, oko 1.200 majki-porodilja ostvarit će ovo pravo.

Važna izmjena koju sadržava ovaj zakon odnosi se i na ukidanje imovinskog cenzusa koji više neće biti uvjet za ostvarivanje prava, nego će pravo na naknadu ostvariti svaka majka-porodilja koja je u Službi za zapošljavanje HNK evidentirana kao nezaposlena.

Prema riječima predsjedavajućeg Skupštine HNK Šerifa Špage, to je 55 posto od najniže plaće, ali odlukom Vlade će se svake godine, u odnosu na stanje u budžetu, ta primanja mijenjati, odnosno povećavati.

Status uposlenih porodilja i dalje ostaje isti, tj. primaju naknadu 12 mjeseci s tim da kantonalni budžet to refundira u iznosu od 40 posto od onoga što im daju poslodavci. 

 - Zakon o izmjenama Zakona o prosvjetnoj inspekciji predviđa usklađivanje sa Zakonom o državnoj službi FBiH i Zakonom o organizaciji uprave u HNK. Navedenim članovima Zakona, koji se ovim izmjenama brišu, propisano je da se kantonalni inspektori imenuju na četiri godine, što je suprotno odredbama Zakona o državnoj službi i Zakona o organizaciji uprave u HNK - rekao je Špago.

Govoreći o radu kantonalne Skupštine u dosadašnjem mandatu, Martinović je kazao kako postoji određeni deficit po usvojenim zakonima, ali da to nije krivica Skupštine.

- Očekujem da će zastupnici u novom sazivu skupštine zauzeti puno dinamičniju poziciju i uistinu se ponašati kao parlament u svakom smislu te riječi, i kada je u pitanju donošenje zakona, ali i ustavna kontrola izvršne vlasti - rekao je Martinović.

Zastupnik u Skupštini HNK Aner Žuljević (SDP BiH), ocjenjujući rad Skupštine u dosadašnjom mandatu, zaključio je kako postoji ogroman prostor za napredak.

- Kad pogledate protekli rad Skupštine i rad Vlade, imate praktično samo pet zakona koji su upućeni u skupštinsku proceduru, a koji se najvećim dijelom odnose na izmjene i dopune, te da je Skupština imala ukupno 19 sjednica, onda se vidi da postoji ogroman prostor za napredak – ustvrdio je Žuljević.

Zaključio je kako sadašnja Vlada u proteklih osam godina nije uradila nijednu ozbiljnu reformu, posebno napominjući reforme u zdravstvu, obrazovanju i pravosuđu.