Hrvatski premijer Andrej Plenković potvrdio je kako Hrvatska od Finske ima snažnu podršku za članstvo u Europodručju i šengenskom prostoru u koje Hrvatska ima ambiciju ući početkom 2023. godine.

Dvoje premijera razgovarali su o ruskom napadu na Ukrajinu te ocijenili kako je taj događaj iz temelja promijenio međunarodne odnose i sigurnosne prijetnje na evropskom kontinentu te utjecao na rast cijena energenata i hrane.

Hrvatski premijer je podsjetio kako je 13 miliona Ukrajinaca raseljeno, dok ih je šest miliona izbjeglo iz te zemlje.

- Ruski brutalan rat protiv Ukrajine zaista je promijenio sigurnosno okruženje. Evropska unija treba snažnije sankcije protiv Rusije i treba ojačati podršku Ukrajini - izjavila je Sanna Marin.

Razgovarali su o predstojećoj sjednici Evropskog vijeća te o inicijativi da se Ukrajini dodijeli status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, kao i Moldaviji te Gruziji.

Hrvatski premijer je izvijestio finsku kolegicu o stanju u susjednoj BiH te o zahtjevima Hrvatske da u toj zemlji dođe do izmjene Izbornog zakona s ciljem, kako je naveo, ostvarenja ravnopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda.

- Smatramo da bi bilo dobro da i BiH dobije status kandidata, a da pritom se napravi korak koji je ključan, a to je dogovor o izmjenama Izbornog zakona i ograničenim ustavnim reformama, koji bi omogućili da svi narodi i građani u BiH budu ravnopravni - izjavio je Plenković.

Dodao je kako politika Vlade Hrvatske, ali i parlamentarne većine u Hrvatskom saboru, nije uvjetovanje puta Finske i Švedske u NATO, s obzirom na pitanje ravnopravnosti Hrvata u BiH, već kako je cilj upoznati čelnike tih dviju država sa situacijom u BiH.

Plenković je poručio kako Hrvatska podržava želju Finske da u novonastalim okolnostima napusti politiku neutralnosti i postane NATO članica.

- Mi poštujemo taj izbor Finske i smatramo da je u ovakvim okolnostima Sjeveroatlantski savez sa svojim članom 5, sa kolektivnom sigurnošću, onaj sigurnosni kišobran kojeg žele i Finska i Švedska. Hrvatska razumije koliko je taj NATO okvir važan u ovakvim okolnostima, s obzirom na to da Finska ima granicu s Rusijom koja prelazi 1.000 kilometara. Pozicija Hrvatske vlade i parlamentarne većine je kontinuirano ista, a to je da podržavamo te ambicije Finske - izjavio je Plenković.

Marin je podsjetila kako je 188 od 200 zastupnika u Parlamentu Finske glasalo za ulazak u NATO savez te kako ova inicijativa uživa značajnu podršku građana.

- Mi smo svjesni da NATO mora biti ujedinjen, ne samo odgovoru Rusiji, kao i da će dugoročan odabir Finske i Švedske ovaj savez dugoročno učiniti snažnim. Naše sigurnosne snage su među najsigurnijima u Evropi i već sada mogu funkcionirati besprijekorno s NATO-om - kazala je Marin.

Na pitanje kako će se raz​​​​​​​riješiti pitanje o NATO članstvu Finske s Turskom, Marin je ocijenila kako će se to pitanje riješiti prije NATO samita u Madridu, s obzirom na politiku otvorenih vrata NATO-a.

Ekonomska razmjena između dvije države iznosi oko 80 miliona eura godišnje, a u Hrvatsku dolazi velik broj finskih turista.

Finska premijerka Marin sastala se danas ranije sa predsjednikom Republike Hrvatske Zoranom Milanovićem.