Brojne institucije i organizacije diljem svijeta zabilježile su pad određenih vrsta kriminalnih aktivnosti, kao što su krađe, a rast drugih kao što je nasilje u porodici.

Brojni stručnjaci kriminalistike i kriminologije se slažu da je pandemija koronavirusa jedan od najboljih primjera za globalnu kriminološku studiju. U vrijeme kada ulazimo u drugu godinu restriktivnih mjera, neophodno je osvrnuti se na promjene koje je pandemija donijela u ovom aspektu.

U izvještaju objavljenom u novembru prošle godine, Europol navodi da je broj kućnih provala i krađa u značajnom padu zbog strogih lockdowna koje su većinski uvele članice EU na početku prvog vala pandemije.

Kao i UN, Europol je zabilježio vraćanje ovih kriminalnih dijela na predpandemijski nivo odmah po ukidanju restrikcija. Europol je, također, zabilježio rast slučajeva pljački supermarketa tokom cijelog perioda pandemije.

U izvještaju UN-ovog Ureda za drogu i kriminal se također navodi da određene kriminološke teorije predviđaju da bi se pojedine kriminalne aktivnosti, poput pljački i krađa, mogle čak povećati nakon ukidanja mjera zbog recesije i finansijskih poteškoća koje je pandemija izazvala.

Povećanje razbojničkih krađa

Bosna i Hercegovina, u ovom pogledu, ima povećan broj pojedinih krivičnih djela u pandemijskoj godini.

Tako Federalna uprava policije u svom izvještaju bilježi povećanje krivičnih djela organiziranog kriminala u odnosu na 2018. i 2019. godinu. U poređenju s 2019. godinom, taj broj je za skoro 57 posto veći, odnosno 21 posto u odnosu na 2018. godinu.

U njihovom izvještaju, evidentno je da se broj ubistava povećao tokom 2020. godine i to za 45 posto u odnosu na 2018. godinu, odnosno 11 posto u odnosu na 2019.

Dok je broj krađa ostao relativno jednak tokom perioda od tri godine, 2020. je imala veliko povećanje razbojničkih krađa što se može povezati s evropskim trendom o kojem je Europol izvijestio.

Tako je u Kantonu Sarajevo zabilježen povećan broj kriminalnih djela protiv imovine od 29,6 posto u periodu januar-septembar 2020. u poređenju s istim periodom prošle godine.

Međutim, iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona saopćeno je da je došlo do pada broja kaznenih djela od 17. marta 2020. godine.

Primjetne su razlike od kantona do kantona s obzirom na to da se, na primjer, u Unsko-sanskom kantonu broj nasilnih kriminalnih djela zadržao na relativno jednakom nivou tokom protekle tri godine, odnosno pandemija nije imala velikog uticaja na to.

S druge strane, diljem svijeta je prijavljena povećana stopa nasilja u porodici. Ovo je, također, uzrokovano restriktivnim mjerama i naređenjima vlada da se što više vremena provodi u domovima radi suzbijanje širenja zaraze.

Američki magazin Time objavio je članak prošlog mjeseca o naglom porastu stope prijave nasilja u porodici od januara 2020. godine.

- Prema Američkom časopisu za hitnu medicinu i organizaciji Ujedinjenih nacija UN Women, kada je započela pandemija, incidenti nasilja u porodici porasli su za 300 posto u Hubeiju u Kini, 25 posto u Argentini, 30 posto na Kipru, 33 posto u Singapuru i 50 posto u Brazilu. Ujedinjeno Kraljevstvo, gdje su pozivi na telefonske brojeve za nasilje u porodici porasli od trenutka kada je pandemija izbila - piše Time.

Time također navodi da je situacija u SAD-u jednako zabrinjavajuća, a policijske uprave prijavljuju porast broja prijavljenih sučajeva u gradovima širom zemlje kao na primjer, 18 posto u San Antoniju, 22 posto u Portlandu u državi Oregon i 10 posto u New Yorku, prema American Journal of Emergency Medicine.

Manji broj prijava nasilja u porodici

Iako brojne organizacije u BiH upozoravaju na porast nasilja u porodici tokom pandemije, zvanična statistika pojedinih institucija bilježi pad prijavljenih slučajeva.

Tako Federalna uprava policije bilježi najmanji broj prijavljenih slučajeva nasilja u porodici u posljednje tri godine. Prošle godine je taj broj bio manji za šest posto u poređenju sa 2018., odnosno 14 posto u poređenju sa 2019.

Slične brojke možemo vidjeti i u izvještajima kantonalnih MUP-ova gdje se, na primjer, u sarajevskom kantonu bilježi pad od 12 posto u periodu od januara do septembra 2020. u poređenju s istim periodom 2019.

S druge strane, Unsko-sanski i Hercegovačko-neretvanski kanton bilježe blagi porast broja prijavljenih slučajeva nasilja u porodici.

Brojne međunarodne organizacije izrazile su zabrinutost u ovom smislu jer smatraju da žrtve nasilja u porodici oklijevaju u prijavljvanju svojih zlostavljača, posebno tokom pandemije kada im je otežana komunikacija van doma.