Među njima su protivnici vakcinisanja, tzv. antivakseri, koji smatraju da vakcine mogu uzrokovati teške bolesti, kao što je primjera radi, autizam.

Grupa je u principu i dalje zadržala takav stav, pogotovo kada se sve glasnije priča kako je vakcina nužna u borbi protiv koronavirusa.

No, novinari CNN razgovarali su sa ljudima koji su dobar period svog života branili “antivakserske tvrdnje”, a zbog pandemije koronavirusa, promijenili su mišljenje.

Među njima je Haley Searcy, 26-godišnjakinja koja kaže kako je bila velika protivnica vakcinisanja još 2019. kada je rodila kćerku.

- Vidjela sam puno primjera djece koja su umrla zbog SIDS-a (Sindroma iznenadne dojenačke smrti) i još puno primjera različitih loših fizičkih reakcija zbog vakcinisanja. Bojala sam se vakcine jednako kao što sam se bojala bolesti od koje bi nas vakcine trebale štititi. Doktor me uz puno nagovaranja uvjerio da ipak vakcinišem kćerku. Tokom ove pandemije vidjela sam šta takve bolesti mogu napraviti kada se ne boriš protiv njih vakcinama - napominje Haley, pa nastavlja o tome zašto je promijenila mišljenje:

- Majka mi ima problema s plućima i ako ona dobije COVID-19 ne može se boriti. Naučila sam koliko sam mogla kako bi uvjerila ljude da ne slušaju dezinformacije te da drže socijalnu distancu da bi mi majka ostala zdrava. Toliko je života ugroženo uključujući ljude do kojih mi je stalo, a koji su ranjivi. Naučila sam koliko su testiranja za vakcine rigorozna prije nego što se puste u javnost. Što sam više učila o tome shvatila sam koliko je malo naučnih argumenata u stajalištima antivaksera – kazala je Searcy.

Isaac Lindenberger, 23-godišnjak iz Ohija ima majku koja se jako protivi vakcinisanju, a njegov mlađi brat Ethan postao je tema prošle godine kada se odlučio vakcinisati unatoč molbama majke.

Isaac nije previše razmišljao o vakcinisanju, ali istraživao je i vakcinisao se prije šest mjeseci kada je to morao napraviti jer je to bio jedan od uvjeta pri dolasku na Ohio State koledž.

Danas ima podcast u kojem mu je cilj empatijski spriječiti dezinformiranje javnosti oko ovakvih problema.

- Tokom pandemije primijetio sam promjenu mišljenja nekih antivaksera koji prije nikako ne bi uzeli vakcinaciju u obzir kao opciju. Teško je negirati naučne činjenice kada se nalazite u ovakvoj situaciji kao što je pandemija. Antivakseri su i dalje ovdje, ali se ne čuju. Tihi su jer vjerovatno shvataju kako je ovo pogrešno vrijeme da pokušaju spriječiti preventivne mjere - napominje Isaac.

Koliko se mišljenje javnosti počelo mijenjati sugerira i istraživanje Vaccine Confidence Projecta (VCP-a), istraživačke grupe londonskog Instituta za higijenu i tropske bolesti.

Naime, prema njihovom istraživanju, što je broj smrti od koronavirusa bio veći kao i shvatanje ozbiljnosti problema javnosti, to je više ljudi prihvatalo ideju o vakcinisanju protiv koronavirusa.

- Mislim da je trenutna situacija natjerala ljude da dobro promisle o takvim stvarima - kazala je direktorica VCP-a Heidi Larson, ali i napomenula kako je više podataka potrebno za konačnu sliku jer je, ističe, “puno ljudi otišlo i na drugu stranu postavši tako protivnici vakcinisanja.”

- Ovo je važno vrijeme da shvatimo važnost vakcinisanja. Da imamo vakcinu za koronavirus ne bi bili zatvoreni u sobama, ekonomije se ne bi urušavale, imali bi potpuno drugačiji svijet. Pitanje je, moramo li čekati da stvari budu ovako loše da to shvatimo? Kada vakcina postane raširena i više nemamo prijetnju, ljudi postanu sumnjičavi. Na kraju krajeva, društvo možemo štititi samo ako imamo saradnju – dodao je Larson.