Ovo su podaci Privredne komore USK, a predsjednik Enes Ružnić pojašnjava za Faktor kako tome najviše doprinosi izvoz farmaceutske industrije, ljekobilja, meda i preparata od meda.

- Ovdje se radi o povećanju proizvodnje u USK više od 94 posto. Poslije farmaceutske industrije, najuspješnija je metalna industrija, odnosno proizvodnja prikolica i kabina za vozila. Instaliranje i popravke mašina je na trećem mjestu u povećanju proizvodnje. Slijedi prerada drveta i proizvodnja namještaja. Došlo je do povećanja proizvodnje i prehrambenih proizvoda za 6,9 posto – kaže Ružnjić.

On je dodao kako je istovremeno porasla i prosječna plaća u USK, koja sada iznosi 927 maraka, ali da je još ispod nivoa u Federaciji BiH, koje su malo iznad hiljadu maraka.

- To su prosječne plaće za august i septembar. USK i dalje zaostaje oko osam posto za prosječnom plaćom u Federaciji BiH, što nije dobro. To je ujedno i signal poslodavcima da malo povećaju plaće da bar dostignemo prosječne plaće u FBiH – ističe Ružnjić.

Rezultat povećanja proizvodnje i izvoza osigurao je i nova radna mjesta ističe, predsjednik Privredne komore USK.

- Broj zaposlenih u kantonu se povećao za 0,54 posto u ovoj u odnosu na prvih devet mjeseci 2020. godine. To znači da je zaposleno 111 radnika. Bilo je i otkaza, ali čim su ukinute mjere oko pandemije koronavirusa, većina ljudi koji su dobili otkaze vratili su se ponovo na stara radna mjesta. To su radnici koji su radili u ugostiteljskom i turističkom sektoru – ističe Ružnjić.

Ono što najviše u ovome trenutku zabrinjava poslodavce je nastavak odliva radne snage s ovih prostora u zapadnoevropske zemlje.

- To nam je bolna tačka i problem našeg područja jer su odavno naši radnici svoju egzistenciju počeli tražili u inostranstvu. Prije su išli samo radnici, ali sada je problem što oni sa sobom odvode kompletne porodice i ne žele više da se vrata u svoju Bosnu i Hercegovinu. Na evidenciji Službe za zapošljavanje USK evidentirano je 4,3 posto manje ljudi koji su tražili posao, što znači da je njih 1.500 otišlo da radi u zemlje zapadne Evrope – tvrdi naš sagovornik.

U USK veliki je problem nedostatak zanatlija jer je veliki nesklad šta se obrazuje, a šta zahtijeva privreda.

- Pokušavamo nadomjestiti nadostatak zanatlija. U našem kantonu počeli smo sa prekvalifikacijom za zavarivača koji su traženi na tržištu rada. U toku je prekvalifikacija oko 30 ljudi za zavarivača. Kada završe obuku, odmah dobijaju posao u USK, a u ovom trenutku potreba je 150 zavarivača raznih profila. U Bosanskoj Krupi radi se na prekvalifikaciji za CCN operatere. Međutim, opet imamo problem sa ovim i sličnim zanatskim zanimanjima. Recimo mi prekvalificiramo deset ljudi, a na kraju pet-šest ode raditi u inostranstvo i opet imamo problem – zaključuje Enes Ružnjić.