open-navfaktor-logo
search
Ustav BiH je jasan
Dodikova noćna mora: Nadležnosti mogu sa entiteta na državu, ali obrnuto ne
U juni 2009. godine visoki predstavnik Valentin Inzko poništio je zaključke Narodne skupštine Republike Srpske kojima se osporavala nadležnost države Bosne i Hercegovine u nekim područjima, poput pravosuđa, carina, vanjske trgovine i policije.
19.02.2020. u 20:20
get url
text
get url
text

-Kao konačni autoritet za tumačenje civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma, visoki predstavnik je nakon detaljne pravne procjene zaključio da usvojeni zaključci većinom nisu u skladu s Dejtonskim sporazumom-poručeno je tada iz OHR-a.

Narodna skupština RS-a sporne zaključke usvojila je 14. maja. U zaključcima se osporavaju sve prenesene nadležnosti s entiteta na državu BiH koje su uglavnom donosili bivši visoki predstavnici kako bi ojačali centralne državne institucije, od uspostave policijskih i obavještajnih agencija do prijenosa električne energije.

Jedanaest godina poslije slušamo ponovo istu priču. Član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik danas je poručio kako se "varaju oni koji misle da mogu grubim nametanjem obaveza da očuvaju BiH“.

-Vratite se na ustavni poredak, na izvorni Dejton. Po Ustavu BiH Vijeće ministara je pomoćno tijelo Predsjedništva BiH, po Ustavu BiH nema Oružanih snaga BiH, nema Uprave za indirektno oporezivanje, nema Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, Tužilaštva, Suda BiH, nema mnogih agencija koje su nama nametnute. Neka pokažu Ustav da ima Sud i Tužilaštvo BiH- istakao je Dodik.

Pozvao se na prije dva dana usvojene zaključke Narodne skupštine RS, među kojima je i onaj o "privrženosti Republike Srpske Općem okvirnom sporazumu za mir u BiH, posebno izvornom tekstu Ustava BiH kao Aneksa IV“.

Gotovo istim riječima, Dodik se obratio i prije formiranja Vijeća ministara BiH, koje je bilo uvjetovanjem slanjem ANP-a u Brisel (Šefik Džaferović i Željko Komšić). I tada je prijetio da će se RS povući iz Sporazuma o oružanim snagama, da će povući saglasnost na formiranje indirektnih poreza, odbaciti rad Suda i Tužilaštva, kao i rad SIPA-e na svojoj teritoriji i dovesti u pitanje sve nadležnosti koje su prenesene na nivo države.

-Oteli su nam 83 nadležnosti i prenijeli na nivo BiH. Sve ćemo dovesti u pitanje i zadužiti vladu i druge stručne institucije da nam dostave prijedloge akata koji će ići da se sve ono što je mimo Ustava u Bosni i Hercegovini ovdje eliminiše i zabrani- rekao je Dodik i dodao da Ustav precizno navodi da entitetima pripadaju sve dužnosti i državne funkcije i ovlasti koja nisu Ustavom izričito data Bosni i Hercegovini, te da će NSRS ući u proces osporavanja svih nametnutih rješenja, ali ne i Dejtonskog sporazuma, koji će nastaviti poštivati.

Međutim, Ustav BiH poznaje prijenos nadležnosti sa entiteta na državu u cilju jačanja državnih institucija, ali ne i obrnut proces. Što znači, da bi se već prenesene nadležnosti eventualno vratile na entitete o čemu Dodik govori, moralo bi se ići u izmjene Ustava, odnosno prepakivanje Dejtonskog sporazuma.

Osim toga, sve nadležnosti koje su prenesene sa entiteta na državu, prenesene su uz saglasnost entitetskih i državnog parlamenta, što znači da kada bi se u praksi uradilo ono što zagovara Dodik koji za alibi uzima zaključke NSRS, morao bi se proći isti put.   

Podsjetimo, OHR je i prošle godine Dodiku poručio da je podrivanje državnih nadležnosti i institucija jednostranim potezima antidajtonski i neprihvatljivo. Dodik je i tada prijetio da će RS povući svoju saglasnost o osnivanju Oružanih snaga, formiranju VSTV-a, i uvođenju indirektnih poreza.

Vraćanje nadležnosti o kojima Dodik govori bilo bi slabljenje kapaciteta države Bosne i Hercegovine, a jačanje entiteta, što se ne uklapa ni u stalne preporuke i smjernice koje BiH dobija od Evropske unije, čija je ključna poruka jačanje državnih institucija.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.