Kritičari su redovno govorili da je Rusija diktatura, ali bez obzira na to, od 15. do 17. marta u toj zemlji se održavaju predsjednički izbori, piše Deutsche Welle.

Ali ishod je bio predviđen mnogo prije otvaranja birališta: Vladimir Putin, koji je bio na čelu zemlje posljednjih 25 godina, osvojit će peti mandat. To znači da će ostati na vlasti u Kremlju najmanje do 2030. godine.

Jedinoj jasnoj opozicionoj ličnosti, liberalnom političaru Borisu Nadeždinu, po žalbi je zabranjeno učešće od strane ruskih sudova, uključujući Vrhovni sud.

Među ostalim kandidatima je i Nikolaj Haritonov, 75, koji predstavlja lokalnu Komunističku partiju. Kandidat ove stranke obično je na drugom mjestu iza Putina - iako daleko iza njega. Haritonov je kritizirao neke aspekte Putinove unutrašnje politike, ali podržava rusku invaziju na Ukrajinu.

U trci je i Vladislav Davankov. Sa 40 godina, on je jedan od najmlađih kandidata i predstavljao se više kao liberal kada je u pitanju ograničavanje individualnih sloboda u Rusiji. Međutim, također je rekao da neće kritikovati svoje političke protivnike.

Prema novinskoj agenciji Reuters, Kharitonov i Davankov bi mogli dobiti između četiri i pet posto ukupnog broja glasova.

Ali iako su svi posmatrači Rusije rekli da će Putin pobijediti, ruski predsednički izbori zaista služe svrsi. Njihov cilj je rješavanje unutrašnjih i vanjskih izazova s kojima se suočava Putinov režim, rekao je Konstantin Kalačov, politički analitičar i bivši savjetnik Kremlja.

Unutar zemlje izbori omogućavaju legitimizaciju moći predsjednika i pokazuju da je ruski narod ujedinjen oko svog lidera, rekao je on.

- I spolja, cilj je da pokaže da Putin provodi [vanjsku] politiku zasnovanu na zahtjevima ljudi -  rekao je Kalačov za DW.

- To pokazuje da su predsjednik i ruska većina ujedinjeni i razbija sve iluzije na Zapadu  - dodao je.

U zemlji u kojoj svi pretpostavljaju da je ishod dat, može biti teško nagovoriti ljude da izađu i glasaju. No, kako je ranije ovog mjeseca pisala Meduza, nezavisna novinska web stranica sa sjedištem u Latviji, ruske vlasti poduzimaju mjere kako bi osigurale da predsjednički izbori izgledaju što je moguće legitimnije.

Cilj je izlaznost birača od 80 posto. To se radi, navodi Meduza, "mobilizacijom biračkog tijela zavisnog od vlasti: zaposlenih u javnom sektoru, službenika državnih korporacija i velikih kompanija, lojalnih Vladi, kao i njihovih rođaka i prijatelja".

Članovi Putinove vlastite stranke Jedinstvena Rusija se ohrabruju da dovedu najmanje 10 ljudi sa sobom na biračka mjesta, navodi se u novinama, pozivajući se na kontakte bliske toj političkoj stranci.

Vladini i stranački zvaničnici mogu tačno da vide ko će izaći zbog elektronskog glasanja ili digitalnih kodova koji se koriste za identifikaciju birača.