VEZANI TEKST - Andrija Mandić razočaran: Usvojili su bošnjačku, a ne srpsku istinu o Srebrenici

Pjevane su četničke pjesme, veličani četnički zločini i njihove vođe Draža Miahilović i Pavle Đurišić. Držani su parastosi Mihailoviću. Onom održanom ovog ljeta prisustvovali su i čelnici nikšićke opštine Marko Kovačević i Nemanja Vuković… Izvjesno je da će od ponedjeljka na čelu državnog parlamenta biti četnički vojvoda Andrija Mandić, koji dolazi iz partije koja je velikosrpski i proruski orijentisana.

Nije se ovo desilo iznenada, preko noći. Decenijama unazad bilo je najprije stidljivih, potom sve agresivnijih pokušaja promocije četništva u slobodarskoj, antifašističkoj Crnoj Gori. Ali četnička ideologija do avgusta 2020. nije bila vladajuća u Crnoj Gori. Od tada – jeste.

CdM podsjeća na neke primjere od 2020. naovamo, kojima se na skandalozan način glorifikovalo četništvo, a vinovnici svega toga prošli nekažnjeno.

Dana 2. septembra 2020. su "oslobodioci" u Podgorici ispred Hrama Hristovog vaskrsenja istakli crnu četničku zastavu na kojoj je pisalo "Sa vjerom u Boga za kralja i otadžbinu".

Za one koji ne znaju ili su zaboravili, pod tom zastavom su se od 1941. do 1945. godine borili protiv partizana pripadnici fašističkog, kvislinškog, kolaborantskog pokreta Draže Mihailovića.

Promocija četničke ideologije vidljiva je bila i u Budvi gdje je sa razglasa ispred zgrade općine puštena četnička pjesma "Đedova kokarda".

Tada su provocirani i građani Malesije. Tako je u mjesnoj zajednici Vranj na električnim stubovima osvanula srpska trobojka sa porukom "Vjera je vječna, vjera je slavna, naša vjera pravoslavna".

Simpatizeri četnika tada su zauzeli značajne funkcije u Crnoj Gori. Najpoznatija i ona koja je u crnogorski obrazovni sistem uvela promotere četničke ideologije je samozvana žena – četnik, tada ministarica prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić.

Književnik Bećir Vuković bio je na čelu Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade, najvećeg državnog priznanja. Za njega je Draža Mihailović vođa Trećeg srpskog ustanka.

- Narod zna: nema velikih djela bez žrtve. To je Draža! Žrtva! Najdublja rana je i određuje visinu. Ja i danas po toj rani, i po toj visini, prepoznajem ljude. Ti ljudi, sa tom ranom, četničkim ranom, moja su braća. …. Četnici su bili i ostali gospodari. Poslije njih – nema gospode - napisao je Vuković u autorskom tekstu, objavljenom na portalu Vidovdan maja 2018.

Bivši zastupnik prosrpskog Demokratskog fronta, Budimir Aleksić bio je predložen za ambasadora Crne Gore u Sarajevu.

Javnosti je, Aleksić poznat i kao incijator podizanja spomenika u Beranama četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću, komandantu četničkih jedinica u Crnoj Gori.

Pamtit će se i slučaj učiteljice Bojane Đačić koja je na društvenim mrežama objavila fotografiju sa šajkačom na kojoj je bila kokarda. Nju je Bratić postavila za direktoricu Osnovne škole "Ristan Pavlović" ali je nakon burne reakcije javnosti smijenjena.

Bojana Đačić (Foto: CdM/društvene mreže)

Ona je bila postavljena za direktorku škole koja nosi ime Ristana Pavlovića – učitelja, partizanskog borca, učesnika Prvog zasijedanja Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ), a koga su 1942. godine strijeljali upravo četnici.

Šajkača koju je Đačić držala na glavi je simbol prepoznatljiv kod četničkih kolaboracionista iz vremena Drugog svjetskog rata, ali i po zlu upamćen tokom ratova devedesetih godina prošlog vijeka. Naime, pod tim simbolom vojne i paravojne snage velikosrpskog projekta počinili su ratne zločine širom bivše Jugoslavije.

Burne reakcije pratile su imenovanje Vuka Vujovića, funkcionera Demokratske narodne partije iz Bara, za šefa kabineta tadašnje ministrice zdravlja Jelene Borovinić Bojović. Na njegovom Facebook nalogu bile su njegove fotografije u četničkoj ikonografiji u društvu "četničkog vojvode" Milete Pavićevića.

Pavićević je, crnogorskoj javnosti, poznat po dočeku nacionaliste i teroriste Nikole Kavaje u Podgorici 1999. godine, kojem je prisustvovao i bivši premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić, koji se kasnije pravdao da se slučajno zatekao u tom društvu.

Ove godine u julu su dva vodeća gradska čelnika Nikšića, predsjednici Općine Marko Kovačević i parlamenta Nemanja Vuković, prisustvovali pomenu Draži Mihailoviću koji se svake godine odvija u objektima Srpske pravoslavne crkve. Protiv Kovačevića je ranije ove godine podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo povreda ugleda Crne Gore, jer je tokom intoniranja državne himne 3. jula držao ispružen srednji prst, što su zabilježile kamere.

Oživljavanju, romantizovanju i prihvatanju četničkog pokreta u Crnoj Gori najviše je doprinijela Srpska pravoslavna crkva koja se javno svrstala na jednu stranu i koja glorifikuje pripadnike četničkog pokreta. Episkop budimljansko-nikšićki Metodije je više puta veličao vođe četnika.

On je u augustu ove godine tokom parastosa u Gornjem Zaostru, koji je prethodio tradicionalnom četničkom skupu, oštro napao partizanski pokret tvrdeći da stoje iza velikih zločina uključujući i za historiju nepoznate navodne zločine prema Italijanima koji su bili okupatorska vojska u Crnoj Gori.

I sveštenik SPC-a Gojko Perović četničkog vođu Mihailovića i njegove sljedbenike vidi kao antifašističke borce za slobodu.

- U pogledu na historiju Drugog svjetskog rata koji su imali i do danas imaju vodeći političari i istoričari Zapada, Mihailovićevi četnici su, u najvećoj mjeri – antifašistički borci za slobodu - naveo je Perović 2022.

VEZANI TEKST - Pogledajte šta "portparol" velikosrpske ideje govori o konačnom obračunu sa Crnogorcima, a Joanikije odobrava

Afirmativni stavovi Ostojića i Perovića, a ranije i mitropolita SPC-a u Crnoj Gori Joanikija, o četničkom pokretu i njihovim vođama potvrđuju da je ideologija tog pokreta dominantna i u SPC-u u Crnoj Gori.

Jasnu poruku zašto SPC ne treba dozvoliti da se miješa u politiku države posalo je general u penziji Blagoje Grahovac.

- SPC je KGB-ovsko, udbaško, politički komesarijat koji služi za fašizaciju društva. Treba je se čuvati kao od zmije, jer nikad ništa nije dobro donijela nikome, ni srpskom narodu. Zato ja upozoravam moje sunarodnike – ne tim putem - kazao Grahovac gostujući ove sedmice na TV Vijesti.

On upozorava da crkva ne smije da određuje politički djelovanje i politički pravac i politički kurs.

- Odvest će vas na jamu crkvenih ideologija a to je – ustaški i četnički pokret. I to je to - zaključio je on.

Filmovi koji veličaju četnike

Nakon burne reakcije javnosti u podgoričkom bioskopu prošle godine nije prikazan srpski film "Opkoljeni" koji veliča četnike.

Mediji u Srbiji su tada pisali o tom ostvarenju kao o "prvom igranom filmu o četnicima".

Međutim, samo godinu kasnije u Crnoj Gori se, bez ikakvih sankcija, prikazuje film srpskog reditelja Radoša Bajića "Heroji Halijarda" koji veliča četnike. I što je apsurd nad apsurdima, prikazuje se u Kulturnom centru Nikola Đurković u Kotoru, koji nosi ime narodnog heroja koga su ubili nacisti. CdM je kontaktirao tim povodom kotorski Kulturni centar ali odgovora nije bilo.

Filmski kritičari kažu da Bajićev film četnike želi predstaviti kao borce za slobodu, a ne kao saradnike okupatora, što su oni nesumnjivo bili.

Poražavajuće je da je u Crnoj Gori po zakonu kažnjivo veličanje ratnih zločinaca, skrnavljenje državnih simbola, izazivanje mržnje po vjerskoj, rasnoj, nacionalnoj pripadnosti ali u posljednje tri godine zbog toga nije bilo osuđenih.

Podnošene su krivične prijave koje su najčešće odbacivane jer kako su navodili nadležni "nije bilo elemenata krivičnog djela"…

Ovdje je riječ o politici kontinuiteta prosrpskih i proruskih snaga u Crnoj Gori koji historijskim revizionizmom pokušavaju da u javni diskurs države uvedu narativ koji se često viđao posljednjih godina, posebno u Beogradu i širom bivše Jugoslavije – a to je narativ o rehabilitaciji četničkog pokreta.

Problem je što umjesto da pokušaji revizionizma četničke ideologije dožive opću osudu svih u Crnoj Gori kako intelektualnih i kulturnih, tako i političkih elita, imamo jedan dio političkog miljea – desničarsko-klerikalne političke partije koje ne samo da ne osuđuju ideje četništva nego ih afirmišu i podržavaju, a takve ideje čine osnovu njihovog političkog djelovanja.

U Republici Srpskoj godinama dominira politička retorika o potrebi otcjepljenja tog bh. entiteta iz Bosne i Hercegovine. Najglasniji u zagovaranju secesionističkih ideja je predsjednik RS-a Milorad Dodik.

Foto:Didier Torche

Dodik je otkrio cilj:

- Živimo u doba kad će za nekoliko godina ili decenija morati da se napravi nova konfiguracija svijeta, Srbi tu ne smiju da budu zatečeni, već sada treba da kažemo da u ovom vijeku hoćemo jedinstvenu državu koju čine Srbija, RS, ako bude takva demokratska odluka, i Crna Gora.

Tridesetak grupa i profila na Facebooku, Instagramu i drugim mrežama, koje je mjesec dana pratio Radio Slobodna Evropa (RSE), glorifikuju, uz ostalo, bosanskohercegovački entitet Republika Srpska, te zagovaraju njegovo otcjepljenje od Bosne i Hercegovine. U BiH ima 16 registrovanih udruženja koje baštine tradiciju zloglasnih četničkih jedinica iz Drugog svjetskog rata. Zvanična ravnogorska udruženja danas su u BiH registrovana na području entiteta Republika Srpska.

Draža Mihailović dobio spomenik i muzej u Beogradu

Spomenik i muzej četničkom vođi Dragoljubu Draži Mihailoviću otvoren je 17. oktobra ove godine u Beogradu, na mjestu njegove nekadašnje kuće. Muzej i spomenik napravilo je udruženje Naša Drina. Na svečanosti je govorio akademik, pjesnik i književnik Matija Bećković.

I porazno je i zastrašujuće što će na čelu Skupštine Crne Gore od ponedjeljka biti predsjednik Nove srpske demokratije i jedan od lidera koalicije Za budućnost Crne Gore, Mandić Andrija.

Mandiću, koji je četnički vojvoda, sudi se za pokušaj terorizma u Crnoj Gori na dan parlamentarnih izbora 2016.
Nekome je to nevjerovatno, ali ovo je Crna Gora, čini se zemlja apsurda u kojoj je sve moguće.

Još je ostalo da jedni druge pozdravljamo tradicionalnim četničkim pozdravom: "Pomoz Bog, braćo Srbi".