Predsjednik Vlade Republike Slovenije Robert Golob na svečanom otvaranju podsjetio je da su početkom mjeseca Sloveniju pogodile najveće poplave u historiji zemlje u kojima je u nekoliko sati 10.000 ljudi izgubilo domove. Zahvalio je na pomoći pruženoj ovoj zemlji, koju su pružile Evropska unije, susjedne zemlje, pa čak i NATO.

- Većinu vremena u Evropi živimo pod utiskom da se loše stvari dešavaju daleko, u inostranstvu. Ovo više nije slučaj. Ekstremno vrijeme s kojim se suočavamo je naravno lokalizovana pojava, ali se dešava zbog globalnih događaja. I da, klimatske promjene niko od nas ne može izbjeći - rekao je on.

Dodao je da je jedina predvidljiva stvar u vezi s klimatskim promjenama jeste da neće nestati same od sebe, napominjući da se s ovim problemom može suočiti samo na međunarodnom nivou. Istakao je da će još jedan izazov za Sloveniju tokom njenog članstva u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija biti kako donijeti mir Ukrajini.

Izrazio je zahvalnost liderima zemalja Zapadnog Balkana na prisustvu forumu. Poručio je da su se, kada je u pitanju proširenje Evropske unije, mnoge stvari promijenile od ruske invazije na Ukrajinu.

Potrebna reforma procesa proširenja

- U sljedećih 12 mjeseci, prilično sam siguran da će proces proširenja dobiti novi izgled - rekao je pozivajući lidere da nastave s reformama.

Istakao je da je potrebna reforma procesa i to će se desiti ili u narednih 12 mjeseci ili se neće desiti dugo vremena.

- Slovenija će nastaviti biti velika podrška - rekao je on i dodao da će raditi sve neophodno da postane moguće da postanu "članice naše evropske porodice, da zauzmete mjesto koje vam pripada".

- Ni jedan od ovih izazova neće biti lako riješiti. Morat ćemo raditi jako, koristiti mnogo novca, posebno za pomoć poplavljenim i rekonstrukciju, trebat će mnogo vremena, ali moramo naći hrabrosti i mudrosti. I hoćemo da pokažemo da možemo izgraditi bolji svijet, svijet baziran na solidarnosti - rekao je Golob.

Tanja Fajon, slovenačka ministrica vanjskih i evropskih poslova, podsjetila je na nedavne razorne poplave u Sloveniji te da učesnici foruma mogu pružiti pomoć poplavljenim. Naglasila je da je svijetu potrebno zajedničko djelovanje u suočavanju s krizama.

- Nijedan globalni izazov ne može se adekvatno riješiti bez globalne akcije, a nijedna globalna akcija ne može biti pripremljena i sprovedena bez solidarnosti i kompromisa - naglasila je Fajon.

Rat u Ukrajini i drugi oružani sukobi širom svijeta, globalni poremećaji u snabdijevanju hranom i energentima, siromaštvo i pandemija COVID-19 pozivaju na zajedničko djelovanje, a prema riječima Fajon potrebno je djelovati sada.

- Ako odmah ne počnemo rješavati probleme, naša generacija i generacije koje dolaze platiće veliku cijenu. Ovaj svijet će se dramatično promijeniti i zbog prirodnih katastrofa i oružanih sukoba - navela je ona.

Prepreka globalnoj solidarnosti i sigurnosti

Fajon je kao najveću potencijalnu prepreku globalnoj solidarnosti i sigurnosti u budućnosti izdvojila populizam i okarakterisala ga kao politički metod koji uključuje iskrivljavanje i krivotvorenje činjenica, koje namjerno stvara tenzije u društvima i predstavlja izazov za nauku, zdrav razum i osnovne vrijednosti.

Govoreći o sukobima u svijetu ona je istakla da žele vidjeti mirovno rješenje u Ukrajini što prije.

Predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel u obraćanju na Bledskom strateškom forumu u Sloveniji naglasio je da u današnjem svijetu Evropljani ipak moraju napraviti vrlo bitne izbore te je stoga vrijeme da se bave pitanjem proširenja.

- Trebalo bi da se riješimo tih nekih dvosmislenosti. Put ka EU za Zapadni Balkan je počeo prije više od dvadeset godina. To je bio region koji je izašao iz konflikta nakon raspada Jugoslavije, ali spor ritam ovog evropskog putovanja je razočarao mnoge i u regiji i u Evropskoj uniji. Slažem se zato da Evropa mora da ispuni svoja obećanja - kazao je Michel.

Dodao je da EU mora da priča o rokovima kada želi da bude kredibilan akter.

- Moramo sebi da postavimo jasan cilj i ja vjerujem da moramo biti spremni s obje strane da do 2030. godine izvršimo proširenje. A to znači i da će dugoročni budžet EU-a trebati da uključi ove naše zajedničke ciljeve. Znam da je to je velika ambicija, ali to je nešto što je neophodno i pokazuje da smo ozbiljni. To će dati transformativni poticaj za reforme - istakao je.

Michel: Očekujemo da se BiH i Gruzija vrate za pregovarački sto

Michel je kazao da će evropski lideri na sljedećim sastancima Evropskog vijeća razgovarati o pitanju proširenja.

- Treba da razgovaramo o otvaranju pregovora s Ukrajinom i Moldavijom i također očekujemo i s Bosnom i Hercegovinom i Gruzijom da će se one vratiti za pregovarački stol - kazao je Michel.

Na kraju je dodao da je ipak potrebno da zemlje u regiji nastave s reformama, posebno u oblasti vladavine prava, borbe protiv korupcije te da ekonomski budu spremne za pristupanje u EU i da se usklade s vanjskom politikom evropskog bloka.

Na liderskom panelu koji će biti održan danas učestvovat će lideri regiona, među kojima i predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto, premijer Crne Gore Dritan Abazović, premijer Bugarske Nikola Denkov, premijer Slovenije Robert Golob, premijer Sjeverne Makedonije Dmitar Kovačevski, premijer Kosova Albin Kurti, premijer Hrvatske Andrej Planković i premijer Albanije Edi Rama, predsjednika Evropskog vijeća Charles Michel.

Na marginama dvodnevnog Foruma u Bledu biće održani i brojni bilateralni susreti.

Bledski strateški forum je vodeća konferencija u centralnoj i jugoistočnoj Evropi. Održava se svake godine krajem ljeta u slikovitom alpskom okruženju Bledskog jezera u Sloveniji.