- Poruka s kojom idemo u BiH je ona o znaku i signalu prijateljstva, dobronamjernosti, dobrosusjedstva, saradnje, poruka o cjelovitosti BiH, ali i poruke o tome da se sva tri konstitutivna naroda (...) osjećaju dobro i adekvatno zastupljeno - rekao je Plenković koji putuje u BiH u ponedjeljak. 

VEZANI TEKST - NSRS usvojila zaključke o povlačenju saglasnosti, Vladi RS-a rok od šest mjeseci za nove zakone

Premijer je dodao da "što se tiče zalaganja i zaštite Hrvata u BiH i njihove ravnopravnosti, mislim da se tu u potpunosti slažemo predsjednik i ja i praktički svi razumni akteri na hrvatskoj političkoj sceni. Oko toga nikada nije bilo nesporazuma i mislim da je dobro da smo tu svi na zajedničkim pozicijama". 

Neizbježne političke teme posjete bit će promjena izbornog zakona i najnovija događanja u Banjoj Luci. 

Parlament Republike Srpske u petak je podržao prijedloge člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da taj entitet povuče saglasnost na državne zakone o odbrani, sistemu indirektnog oporezivanja te o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću. 

- Želim osobno biti u Mostaru, Sarajevu i čuti poruke, dobro razumjeti koje su namjere i koji su koraci nakon usvojenih zaključaka u Skupštini u Banjoj Luci, da vidimo kako možemo u takvim okolnostima dati svoj doprinos - rekao je hrvatski premijer novinarima u subotu. 

Hrvatska se želi pozicionirati kao "razuman i odgovoran akter koji kroz svoju vanjsku politiku štiti i svoje nacionalne interese, ali i smiruje tenzije i daje svoj doprinos tamo gdje ga može i gdje ga, na temelju svojih iskustva, treba dati", dodao je premijer.

Na pitanje novinara mogu li izjave hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića i njegova podrška Dodiku ugroziti uspješnost njegova puta u BiH, Plenković je odgovorio da on vodi "konzistentnu" politiku prema BiH, koja uključuje dijalog, ostvarivanje prava Hrvata u BiH i deeskalaciju napetosti. 

- Svako dizanje tenzija u našem susjedstvu se reflektira i na zemlje u okruženju. Jedna od njih smo mi - rekao je Plenković.

Službena posjeta hrvatskog premijera Bosni i Hercegovini započet će svečanim dočekom ispred Vijeća ministara BiH. 

Plenković je u prvoj službenoj posjeti BiH bio 2016., a u ponedjeljak putuje na poziv predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltije s kojim će održati sastanak 'tête-à-tête'.

Plenković će potom održati sastanak s predstavnicima oba doma Parlamentarne skupštine BiH - predsjedavajućim Doma naroda Draganom Čovićem, zamjenicima Nikolom Špirićem i Bakirom Izetbegovićem i predsjedavajućim Zastupničkog doma Denisom Zvizdićem, te zamjenicima Nebojšom Radmanovićem i Borjanom Krišto. 

Hrvatski premijer položit će vijenac na Mostu Suade i Olge, nekadašnjem Vrbanja mostu u čast prvim žrtvama opsade Sarajeva Suadi Dilberović i Olgi Sučić 1992. godine. 

Prije odlaska u Mostar predviđeni su susreti s muftijom Islamske zajednice u BiH Huseinom Kavazovićem, mitropolitom Hrizostomom i vrhbosanskim kardinalom Vinkom Puljićem. Plenković će u Mostaru razgovarati s predstavnicima Hrvatskog narodnog sabora u sjedištu HDZ BiH. 

Izborni zakon, migracije, evropski put BiH 

Odlazak u Sarajevo je "izraz prijateljstva, poštovanja i potpora BiH kao suverenoj državi, njezinoj cjelovitosti i podrška Dejtonskom konceptu BiH i formuli 1, 2, 3 (jedna država, dva entiteta, tri konstitutivna naroda), podrška evropskom putu", doznaje se od izvora iz vlade. 

Susjedne zemlje razgovarat će o upravljanju migracijama, kampovima na granicama, jačanju saradnje BiH s Frontexom, agencijom za nadzor vanjskih granica EU-a, a ti razgovori "važni su" u kontekstu skorog ulaska Hrvatske u šengenski prostor, ističu iz vlade. 

VEZANI TEKST - Tragom Izetbegovićeve izjave o pritiscima: Čoviću legitimno predstavljanje, Dodiku imovina, a Bošnjacima?

Među ključnim političkim temama bit će pitanje izmjene izbornog zakona. BiH izlazi na izbore u oktobru iduće godine, a prema preporukama Venecijanske komisije izborna pravila ne bi se trebala mijenjati u izbornoj godini, ali ta preporuka neće se moći ispoštovati. 

Kako bi stekla status kandidatkinje za članstvo u Evropskoj uniji, BiH mora ispuniti 14 kriterija koje je definirala Evropska komisija.

- Ne tražimo nikakav ubrzani put ili popust u tih 14 tačaka - ističu iz vlade, ali dodaju da je Hrvatska spremna pomoći BiH na ispunjavanju tih zahtjeva. 

U hrvatskoj delegaciji bit će ministri finansija, gospodarstva, prometa, Zdravko Marić, Tomislav Čorić i Oleg Butković, predsjednica Odbora za Hrvate izvan Hrvatske Zdravka Bušić i državna tajnica za Evropu pri MVEP-u Andreja Metelko-Zgombić.

U septembru je pušten u promet most Svilaj, kontaktna točka cestovne mreže Hrvatske i BiH, a Hrvatska je zainteresirana za nastavak razgovora o infrastrukturnim prekograničnim projektima, uključujući one o budućoj Jadransko-jonskoj autocesti.

Hrvatska i BiH rade na povezivanju plinskih transportnih sistema, a južni pravac Zagvozd - Imotski - Posušje - Novi Travnik s odvojkom za Mostar od "velikog je interesa i značaja", ističu iz hrvatske vlade, a prenosi Hina.