Nakon francuskog prijedloga o proširenja Evropske unije, koji je odaslan nedavno u proceduru evropskih institucija, devet zemalja članica Evropske unije Austrija, Češka Republika, Estonija, Italija, Letonija, Litvanija, Malta, Poljska i Slovenija sačinile su vlastiti prijedlog o procesu proširenja na BiH i Zapadni Balkan.
Reforma procesa proširenja ne dovodi u pitanje odluku o otvaranju pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, koja bi trebala biti poduzeta do marta 2020., navedeno je u uvodu.
Prema dokumentu, koji vidi evropski zapadni Balkan, pregovaračka poglavlja trebala bi biti grupirana po glavnim područjima, na primjer, uz liniju osam pododbora za stabilizaciju i pridruživanje, kroz njihovo zajedničko otvaranje i zatvaranje.
- Međuvladine konferencije postale bi politički relevantnije - navodi se u dokumentu.
Glavna razlika u francuskom prijedlogu , koji je predvidio sedam faza pregovaračkog procesa, jest ta što bi skupine poglavlja trebalo biti moguće paralelno, a ne uzastopno.
Novi politički poticaji, prema dokumentima, uključuju godišnje sastanke Evropskog vijeća s čelnicima zapadnog Balkana, povećano sudjelovanje predstavnika Svjetske banke u selektivnim sastancima Vijeća, kao i odbore Vijeća i radne skupine Komisije. Proširenje zapadnog Balkana trebalo bi raspravljati i na Konferenciji o budućnosti Evrope koja je planirana za 2020 - 2022.
U dokumentu se također predlažu "Evropske konferencije" u cijeloj regiji za promicanje dijaloga i savjetovanja. Evropski parlament, nacionalni parlamenti i civilno društvo svi bi bili uključeni u ovu inicijativu.
Daljnji prijedlozi uključuju bolju strukturu za poglavlja 23 i 24 o vladavini zakona. Dokument predlaže da bi trebalo biti više prioriteta i jasnih preporuka, uključujući rokove, i da bi EU trebao pružiti veću podršku u provedbi pravne stečevine .
- Svi već dostupni instrumenti pristupnog procesa, uključujući klauzulu o neravnoteži, trebalo bi dodatno istražiti kako bi se ojačao utjecaj EU - navodi se u dokumentu.
Predstavljanje razine primjene pravne stečevine EU trebalo bi učiniti što mjerljivijim, usporedivijim i komunikativnijim, a trebalo bi razmotriti i poboljšanja poput tablica, navodi se u dokumentu.
Što se tiče financijskih poticaja oni trebaju biti učinkovite i ciljane. Također bi trebalo razmotriti postupno sudjelovanje na jedinstvenom tržištu EU i otvaranje više programa EU za zapadni Balkan.
- Početak novog zakonodavnog ciklusa EU pruža priliku za ponovni zamah integraciji zapadnog Balkana u EU. Stoga se radujemo prijedlozima Komisije za poboljšanje procesa proširenja - kažu države članice u uvodu.
Potpuno članstvo u regijama EU ostaje konačni cilj procesa, a vrata EU ostaju otvorena, naglašava non-paper.