VEZANI TEKST - Zašto se u TK zasijalo manje pšenice iako je poticaj 1.200 KM po hektaru, šta mljekari traže od Vlade FBiH

- Nažalost, slažem s ministrom jer je zaista takva situacija na terenu. Evo jednog primjera, lokalnog, ali je tako u većem dijelu države. U 2022. godini u Tuzlanskom kantonu proizvedena je samo jedna trećina od potrebnih količina mlijeka. Zašto se to dešava?

Razlog je jednostavan, vlasti, bez obzira na to o kojoj političkoj opciji se radi, ne vode računa o poljoprivredi - kaže za Faktor Eldin Glibanović, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka TK.   

Bosna i Hercegovina u odnosu na zemlje okruženja premalo ulaže u poljoprivrednu proizvodnju, ističe Glibanović.

- Hrvatska, zemlja sa sličnom površinom i brojem stanovnika, izdvaja samo za oporavak sektora mljekarstva 700 miliona eura. S druge strane, u BiH entiteti na ime poticaja u zbiru godišnje isplaćuju nešto manje od 350 miliona KM. I onda se ne trebamo čuditi kada na policama u prodavnicama dominira roba iz susjednih zemalja - objašnjava Glibanović.

Naglašava da poljoprivreda u BiH ima potencijal da hrani u znatno većoj mjeri nego što je to dosad, ali...

VEZANI TEKST - Problem u otkupnoj cijeni: Mnogi farmeri će Kurban-bajram iskoristiti da prekinu proizvodnju mlijeka

- Imamo stručne agronome, sposobne proizvođače, ali bez mnogo više novca iz budžeta crno se piše poljoprivredi u BiH. Prije nekoliko godina troškovi po hektaru od sjetve do žetve iznosili su 1.500 KM, a sada su 3.500 KM.

Znači, moraju biti daleko veća izdvajanja iz budžetskih kasa, pokušati doći do fondova Evropske unije... U suprotnom nastavit će se trend gašenja farmi i poljoprivrednih gazdinstava - upozorava Glibanović.