Centralna banka Bosne i Hercegovine je u jesenjem krugu srednjoročnih makroekonomskih projekcija zadržala projekciju ekonomske aktivnosti u 2023. godini nepromijenjenom, na nivou od 1,6 posto, dok je projekcija inflacije korigovana niže, do nivoa od 6,3 posto. U sljedeće dvije godine očekuje se oporavak ekonomske aktivnosti i dalje slabljenje inflatornih pritisaka.
Iz CBBiH navode da je u odnosu na majski krug srednjoročnih makroekonomskih projekcija (za period 2023 – 2024. godina), očekivani rast realnog BDP-a ostao nepromijenjen, i iznosi 1,6 posto.

- Projekciju rasta ekonomske aktivnosti za 2023. godinu, u nivou od 1,6 posto, ocjenjujemo dosta skromno, imajući u vidu razinu razvoja zemlje. Postepeni oporavak ekonomskih aktivnosti očekujemo u naredne dvije godine - navode iz CBBiH.

U 2024. godini, uslijed novih informacija o slabljenju vanjske tražnje, ali i perzistentne inflacije koja umanjuje realnu potrošnju domaćinstava, projiciran je nešto niži realni ekonomski rast, u odnosu na najveći krug projekcija, do nivoa od 2,1 posto. Prema prvim procjenama, rast ekonomske aktivnosti mogao bi biti intenziviran 2025. godine, pri stopi od 3,5 posto.

CBBiH u 2023. godini predviđa inflaciju od 6,3 posto, što je za 1,4 procentni poen niže u odnosu na krug srednjoročnih projekcija iz maja 2023. godine, i konzistentno sa posljednjim brzim procjenama inflacije u kratkom roku. Nastavak postupnog slabljenja inflatornih tlakova očekuje se do kraja projekcijskog razdoblja.

- Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena trebala bi se nastaviti usporavati, te bi se, nakon 14 posto ostvarenih u prošloj godini, mogla usporiti na procijenjenih 6,3 posto u 2023. godini. U sljedeće dvije godine projekcijski horizont očekuje dalje slabljenje inflacije, do nivoa od 2,9 posto u 2024. godini, te 2,3 posto u 2025. godini. Ovakva očekivanja ukazuju da će inflacija u kratkoročnom razdoblju i dalje biti znatno viša od prosjeka za period otkad se službeno prikupljaju podaci o potrošačkim cijenama u BiH. Zvanična inflacija u prvih devet mjeseci 2023. godine iznosila je 7,6 posto. Pad cijena energije najviše je doprinio usporavanju ukupne inflacije, u skladu sa kretanjem na svjetskim tržištima, dok je rast cijena hrane još dosta izražen i znatno doprinosi kretanju ukupne inflacije. Veliki dio inflatornih pritisaka je, trenutno, posljedica rasta cijena, koje nisu pod utjecajem rasta cijena hrane i energenata na stranom tržištu - navode analitičari Centralne domaće banke BiH.