- Treba izbjegavati unutrašnji pregled preminule osobe, obdukcije ili druge mjere za proizvodnju aerosola - pisalo je početkom aprila na internetskoj stranici Instituta Robert Koch (RKI).

Ova institucija, koja je na saveznom nivou odgovorna za nadzor i borbu protiv zaraznih bolesti, kasnije je promijenila svoje mišljenje. Potpredsjednik Instituta Lars Schaade sad kaže da je ispravno, pogotovo ako je bolest nova, da se obdukcije rade u što je moguće većoj mjeri - ali uz odgovarajuće mjere sigurnosti.

- Bio je to lapsus - tako predsjednik Saveznog udruženja njemačkih patologa Karl Friedrich Bürrig komentira preporuku RKI-ja otprije mjesec dana, koja je u međuvremenu opozvana.

Tada je preporuka bila da se iz sigurnosnih razloga ne smije vršiti obdukciju osoba zaraženih virusom COVID-19.

- Kod svih modernih zaraznih bolesti, obdukcija je vrlo važna za utvrđivanje toka bolesti, uključujući i COVID-19 - naglašava Bürrig, prenosi Deutsche Welle.

Najveća baza podataka u Hamburgu

Međutim, nisu se svi patolozi držali prvobitne preporuke RKI-ja. Klaus Püschel, direktor Instituta za sudsku medicinu pri Univerzitetskom medicinskom centru Hamburg-Eppendorf, trenutno ima najopsežniju bazu podataka. 

- Možemo naučiti od mrtvih, i to za žive - kaže Püschel.

Klaus Püschel je od 22. marta do 11. aprila obavio obdukciju 65 preminulih pacijenata koji su bili zaraženim virusom COVID-19. Od tog broja, 46 ih je ranije imalo bolesti pluća, 28 je imalo bolest drugih unutrašnjih organa ili presađenih organa. Deset je patilo od dijabetesa ili pretilosti, deset od raka i 16 je bilo dementno. Neki od preminulih su imali istovremeno i više navedenih bolesti. Püschelova baza sada sadrži podatke o više od 100 obdukcija. Svi oni potvrđuju: niko od mrtvih nije isključivo bio pogođen koronavirusom, ali su praktički svi imali kardiovaskularne probleme, visok krvni pritisak, arteriosklerozu, dijabetes, rak, probleme s radom pluća ili bubrega ili cirozu jetre.

Püschel smatra da se koronavirus mora shvatiti vrlo ozbiljno. On kaže da je strah koji se širi od virusa ipak pretjeran i da to nije "posebno opasna virusna bolest". Stoga smatra da su neka ograničenja, poput onih koja se odnose na rodbinu na sahrani preminule osobe, neutemeljena.

- Ne biste ih trebali ljubiti, ali možete ih pogledati. Možete ih i dodirnuti ako nakon toga operete ruke - kaže njemački patolog.

Istraživanja u Italiji i Španiji

Püschelovi podaci otprilike odgovaraju studiji italijanskog ministarstva zdravstva koja se ne temelji na obdukcijama, nego toka bolesti 1.738 preminulih pacijenata. Osim COVID-19, 96,4 posto je imalo barem još jednu bolest. Najčešći su bili visoki krvni pritisak (70 posto), dijabetes (32 posto) i kardiovaskularne bolesti (28 posto). Prosječna starost preminulih u Italiji je 79 godina - u Hamburgu 80 godina.

 Svih 20 pacijenata preminulih od virusa COVID-19 koje je pregledao Alexandar Tzankov, šef Odjela za obdukciju u Univerzitetskoj bolnici u Baselu, također je patilo od visokog krvnog pritiska. Osim toga, većina ih je imala višak kilograma. Dvije trećine imalo je srčane probleme, a trećina dijabetes. Međutim, glavni patolog iz Basela bolest ne bi nazvao relativno bezopasnom.

- Svi ovi pacijenti vjerovatno bi živjeli duže bez COVID19, možda sat, možda dan, sedam dana ili godinu - rekao je Tzankov.

Testiranje u staračkom domu

Šef Odjela patologije na berlinskom Charitéu David Horst također potvrđuje da su sve preminule osobe koje je pregledao i ranije imale neke bolesti, naime kardiovaskularne ili oboljenja pluća.

- Neke su također imale višak kilograma. Međutim, ove bolesti su u Njemačkoj izuzetno česte kod starijih od 65 godina. Pogođena je svaka treća osoba. Vidimo da je rizična skupina u kojoj su infekcije koronom češće smrtne golema - objasnio je on u intervjuu za Berliner Zeitung.

Što se tiče samog toka COVID-19, Horst je rekao da akutno oštećenje pluća vodi tome da se pluća napune tekućinom i spriječe razmjenu plina.

- Uz to, bakterije se često šire u tim oštećenim plućima, što dovodi do teške upale pluća i sepse - rekao je patolog. Pored toga, bez obzira na pluća, često bi se mogli dogoditi poremećaji zgrušavanja krvi.

- Krvni ugrušci se formiraju u krvnim žilama i oni se nakon toga mogu prenijeti u velike plućne krvne žile i dovesti do akutnog kardiovaskularnog zatajenja - rekao je patolog i dodao da mikro-ugrušci u organima također mogu prouzročiti oštećenja.

Šta on kaže o raspravi o tome jesu li ljudi umrli "od" korone ili "s" njom?

- Smatram da je ovo kriva rasprava u krivo vrijeme. U slučajevima kad smo obducirali ljude koji su umrli od "korone" svi preminuli su već od ranije imali neke bolesti, ali ne u mjeri u kojoj su sada bili životno ugroženi - naglašava Horst.

Prema njegovim riječima, ne bi se trebao stvoriti dojam da korona nije opasna i da bez nje ljudi ne bi umirali.