VEZANI TEKST - Schmidtov posljednji poziv Parlamentu BiH: Usvojite izmjene Izbornog zakona ili ću ih nametnuti

Na Sporazum "Smjernice, načela i ciljevi u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na nivou Bosne i Hercegovine za razdoblje 2022-2026. godina" potpise su stavili Nermin Nikšić, Milorad Dodik i Dragan Čović. Ovim dokumentom utvrđeni su principi djelovanja u mandatu do 2026. godine.

Potpisani Sporazum sastoji se iz šest dijelova, a jedan od njih je u vezi s obavezama izmjena Izbornog zakona BIH. 

Izborno zakonodavstvo i demokratizacija izbornog procesa

- Potpisnici sporazuma dogovorili su se da hitno provedu, a najkasnije u roku od šest mjeseci od uspostave vlasti na svim nivoima, ograničene promjene Ustava BiH i usvoje izmjene i dopune Izbornog zakona BiH u skladu s odlukom ustavnog suda i presudama Evropskog suda za ljudska prava. Uspostavljanje pune ustavnosti i integriteta izbornog procesa. 

Upravo zbog dijela izmjena Izbornog zakona BiH koji se odnosi na integritet izbornog procesa, visoki predstavnik Christian Schmidt "prijeteći" se oglasio prije nekoliko dana. Rekao je kako se ne može dopustiti da BiH u 2024, kada u oktobru trebaju biti provedeni lokalni izbori, uđe s manjkavim rješenjima koja su do sada omogućila brojne manipulacije i krađu glasova.

- Apeliram na sve da se učvrsti integritet izbornog procesa. Volio bih da domaća tijela vlasti riješe te probleme i to se mora dogoditi sada, a ako to ne bude slučaj u iduće dvije-tri sedmice, ima jedna osoba u gradu koja ima nadležnost i ovlaštenje da to uradi - poručio je Schmidt bh. političarima i uputio poziv Parlamentarnoj skupštini BiH da to uradi. 

SDP, Narod i pravda i Naša stranka snažno podržavaju usvajanje izmjena Izbornog zakona BiH kojim bi se osigurali transparentan i pošten izborni proces, navedeno je u zajedničkom saopćenju ove tri stranke.

Najavu da će Schmidt djelovati ako ne dođe do brzog dogovora u "Trojki" vide kao posljednje upozorenje političkim snagama da sami iznađu adekvatna rješenja.

S druge strane, njihovi koalicioni partneri, sa kojima su se stavljanjem potpisa obavezali da će "uspostaviti punu ustavnost i integritet izbornog procesa", imaju drugačiji stav. 

Prvi čovjek HDZ-a Dragan Čović ne prihvata Schmidtovo polovično rješenje. 

- Protiv toga sam da visoki predstavnik nameće bilo kakva rješenja. Ako imamo vlast, za koju kažemo da funkcionira - zašto bi umjesto nas bilo ko donosio zakone i zakonska rješenja. Na nama je taj posao. Integritet izbornog procesa, odnosno izmjene Izbornog zakona bez izmjene načina biranja člana Predsjedništva BiH je apsolutno neprihvatljivo. 

Mi potičemo kolege da sjednemo i da se ne raziđemo dok ta sva pitanja ne dođu na dnevni red, pa i ta kredibilnost izbornog procesa, integritet izbornog procesa o kome se najviše govorilo. Jedno od mojih pitanje je, ima li viših ugrožavanja integriteta procesa ako vam se neko lažno predstavlja u institucijama i s vrha institucija, govorimo o članu Predsjedništva. Neko kaže da je hrvatski član Predsjedništva, a nije dobio ni jedan posto glasova Hrvata. Kakav je to integritet izbornog procesa? - upitao je Čović. 

VEZANI TEKST - Dodik zaprijetio: Ako Schmidt nametne izmjene, mi ćemo donijeti naš izborni zakon i provesti izbore

Za razliku od Čovića koji uvijek svoje zahtjeve pakuje u "legitimni celofan sa evropskom mašnom", Milorad Dodik burno reagira i prijeti. 

Takva mu je bila i reakcija na Schmidtovu najavu da će nametnuti izmjene Izbornog zakona ukoliko to ne uradi Parlamentarna skupština BiH. Entitet RS-a, poručio je on, formirat će svoju izbornu komisiju koja će provesti lokalne izbore u tom entitetu.

- Ako to uradi, onda ćemo mi formirati izbornu komisiju i provesti lokalne izbore. Eto i šta će onda - zaprijetio je Dodik dodajući da je neprihvatljivo živjeti u zemlji gdje neko nameće izborna pravila, koja inače dogovaraju politički subjekti. 

Schmidt je do sada tri puta intervenirao. U julu prošle godine nametnuo je paket tehničkih izmjena Izbornog zakona u BiH kojim se regulira korištenje elektroničkih, printanih i online medija te društvenih mreža u predizbornoj kampanji, te definira šta je govor mržnje i zloupotreba javnih fondova i resursa u predizbornoj kampanji.

U izbornoj noći, 2. oktobra prošle godine donio je dvije odluke o izmjenama Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH. OHR je objavio deset mjera za unapređenje funkcionalnosti FBiH koje su proizilaze iz nametnutih izmjena Izbornog zakona BiH.

- Nakon ovih odluka, nijedna politička stranka, niti bilo koji izabrani zvaničnik, neće više moći držati Federaciju taocem - kazao je Schmidt. 

Potom je i u aprilu ove godine Schmidt nametnuo privremene izmjene Ustava FBiH koje su važile 24 sata, te je nova Vlada FBiH imenovana bez potpisa potpredsjednika FBiH iz reda Bošnjaka.