- Odluka donijeta prethodnog dana u parlamentu Francuske, kopredsjedavajućeg OSCE-ove Minsk grupe, potpuna je katastrofa - istakao je Erdogan u obraćanju putem videokonferencije na ceremoniji otvaranja novoizgrađene autoceste u istočnoj Turskoj.

Takozvana francuska rezolucija o priznavanju Nagorno-Karabaha kao nezavisne države usvojena je u petak.

Erdogan je napomenuo da Azerbejdžan nije napao nikoga i ničiju zemlju, samo je oslobodio vlastitu zemlju koju je Armenija okupirala gotovo 30 godina uprkos rezolucijama Ujedinjenih nacija i OSCE-a.

- Azerbejdžan je to učinio ostajući u okviru legitimiteta, a ne ciljajući civile i civilna naselja poput Armena - naglasio je Erdogan.

Govoreći o francuskoj rezoluciji, rekao je da je takav napad na suverenitet države neprihvatljiv.

- Nadamo se da će međunarodna javnost reagovati na ovaj pristup, koji je pokrenula Francuska, koji je opasan i prijeti svim državama - rekao je Erdogan.

Predsjednik Republike Turske upozorio je da će Evropa imati štete od ovog "iskrivljivanja", jer svoje trenutno političko jedinstvo duguje "vrlo krvavom i mračnom periodu borbe".

Odnosi između Armenije i Azerbejdžana problematični su od početka 90-ih godina prošlog vijeka kada je Armenija okupirala Nagorno-Karabah i još sedam susjednih regija koje su suvereni dio teritorije Azerbejdžana.

Armenske snage su 27. septembra započele nove napade na naselja i vojne položaje Azerbejdžana, a azerbejdžanska vojska je odgovorila operacijom s ciljem oslobađanja okupiranih regija i uspjela je nanijeti velike gubitke armenskim snagama, te osloboditi pet gradova i oko 300 naseljenih mjesta.

Armenija i Azerbejdžan su 10. novembra postigli dogovor o okončanju sukoba u Nagorno-Karabahu. Sporazum je postignut uz posredstvo Rusije i predvidio je povlačenje armenskih snaga iz Lacina, Kelbecera i Agdama. Ruske i turske mirovne snage će biti uključene u mehanizam za monitoring poštivanja primirja.

Azerbejdžanski predsjednik Ilham Aliyev je u obraćanju naciji kazao da je sporazum pobjeda Azerbejdžana, a poraz Armenije, čiji je premijer Nikol Pashinyan pak kazao da je potpisivanje sporazuma bila teška odluka, ali da nije imao drugog izbora.