open-navfaktor-logo
search
Analiza
Sporazum za Dodika ne važi: Još jedna Čovićeva pobjeda, "Osmorka" zaslijepljena "mržnjom" prema SDA ili neznanjem
Predsjednici stranaka "Osmorke" potpisali su sporazum koji će predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić u ime svih njih u utorak 29. novembra potpisati sa predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem. 
23.11.2022. u 21:56
get url
text

VEZANI TEKST - Šta piše u sporazumu Osmorke i HDZ-a: Ograničena reforma Ustava, izmjene Izbornog zakona, državna imovina...

Na prvu, sporazum sažet na četiri stranice A4 formata, koji se pojavio u medijima, djeluje kao spisak lijepih želja "Osmorke", gdje je politički najiskusniji i najlukaviji igrač Dragan Čović progurao i provukao "sitnice" koje navode vodu na njegov mlin. I upravo te "sitnice" su jedine konkretne stvari u ovom sporazumu, za koji predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković kaže da nije još uvijek dostupan javnosti, a ono što se pojavilo u medijima je "bajato" .

- Sve što je pripremljeno tu je i nikome ga nismo dali na uvid. Razlog je prost – nije još završen. S obzirom na to da su naše radne grupe radile zajedno, pa odvojeno, pa smo i danas imali sugestije, ostalo nam je da doradimo sutra i prekosutra neke detalje. Zato ne objavljujemo dokument - kazao je on za Avaz.

Ovaj sporazum, sudeći prema onome što se moglo do sada čuti u javnosti, bit će samo osnov za koaliciju "Osmorke" i HDZ-a BiH, a da njegov potpisnik neće biti Milorad Dodik i SNSD. U sferi je naučne fantastike vjerovati da bi Dodik prihvatio sve što je u ovom dokumentu navedeno vezano za NATO put BiH, za povećanje izdvajanja budžetskih sredstava za OSBiH, knjiženje vojne i državne imovine... Sve su ovo pitanja koja za Federaciju, odnosno stranke iz ovog entiteta, nisu bila sporna ni do sada. 

Iako je Čović, u junu ove godine doputovao u Brisel, on nije želio prisustvovati sastanku predsjednika 12 stranaka i tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, nego se odlučio za varijantu tvitanja iz hotelske sobe.  

- Od jedne hrvatske političke stranke danas je u Briselu zatraženo da pregovara o političkom sporazumu sa devet bošnjačkih i šest srpskih stranaka. Format je bio obeshrabrujući i nemoguće je bilo postići fer dogovor sa onima koji promovišu kršenje Dejtonskog sporazuma – napisao je Čović.

Briselski sporazum, koji potvrđuje EU opredijeljenost naše zemlje i vodi je ka kandidatskom statusu, prihvatili su svi, osim predsjednika HDZ-a. Tada mu nije odgovarao, ali sada mu odjednom ne smeta da se nađe u Sporazumu koji će potpisati sa Nikšićem u petak. 

- Hitno provođenje Briselskog sporazuma od 12. juna 2022. godine, najkasnije u roku šest mjeseci od uspostave vlasti na svim razinama, što uključuje provođenje ograničenih ustavnih reformi, usvajanje izmjena i dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine u skladu sa presudama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i Evropskog suda za ljudska prava, te primjenu ostalih načela i elemenata predmetnog sporazuma - stoji u Sporazumu. 

Ograničene ustavne reforme podrazumijevaju provođenje presuda iz Strazbura, a da bi do toga došlo potrebno je 28 ruku u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, koje "Osmorka", Čović i SNSD nemaju. Nedostaju im četiri ruke. Presude iz Strazbura koje su na čekanju više od deceniju svakako je trebalo davno ugraditi u Ustav BiH, ali podsjetimo, sve su blokirane jer je upravo lider HDZ-a pretvorio ih u "hrvatsko pitanje", odnosno "legitimno predstavljanje" po njegovoj mjeri. 

VEZANI TEKST - Adžem: "Osmorka" je u želji za vlašću spremna većinski, bošnjački narod, staviti u vazalski odnos

Ako Čović pod presudama Ustavnog suda BiH misli na slučaj "Ljubić" valja podsjetiti da je visoki predstavnik Christian Schmidt nakon što je nametnuo odluke o izmjenama Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH za koje se čeka stav Ustavnog suda BiH, poručio da je završen. Ipak, lider HDZ-a i dalje sve nade polaže u ovu presudu, iako ona uopće ne tretira pitanje izbora članova Predsjedništva BiH, već se isključivo odnosno i Dom naroda Parlamenta FBiH. Možda su mislili na presudu po zahtjevu Željka Komšića povodom činjenice da predsjednik i potpredsjednici Federacije BiH moraju biti iz reda konstitutivnih naroda, te da su diskriminirani ostali. Ustavni sud je u tom slučaju donio presudu da su oduzeta prava građanima koji se izjašnjavaju kao ostali. 

U ovom sporazumu, bio on bajat ili ne, jednostavno paraju oči formulacije -  jednakopravni ljudi u Bosni i Hercegovini, diskriminacije svakoga stanovnika Bosne i Hercegovine, dok se termin građani koristi jedino u formulaciji tri konstitutivna naroda i svih ostalih građana Bosne i Hercegovine, koja nije u skladu niti sa Ustavom FBiH niti sa Ustavom BiH. 

U entitetskom i državnom ustavu "ostali" su definirani kao četvrta kategorija uz tri konstitutivna naroda, dok je ovom formulacijom u sporazumu, napravljen "bosanski lonac". Očigledno je Čović vješto, kao što to inače i radi, ubacio formulacije koje odgovoraju njegovim planovima, a eliminisao bilo kakvu mogućnost uspostave građanske države. 

Ustav Federacije BiH 

Ustav BiH 

Sporazum "Osmorke" i HDZ-a može se detaljno secirati, stav po stav, ali dovoljno je i ovo napisano. Nemoguće ne a ne zapitati se, da li zaista "Osmorka" vjeruje da je ovaj sporazum koji će potpisati Nikšić sa Čovićem jači od strateškog partnerstva koje lider HDZ-a već godinama izgrađuje i jača sa Dodikom ili su vođeni mantrom "bitno je da smaknemo režim SDA" ostali zaslijepljeni pa ne vide u kakvu zamku sve nas uvodi politički lukavi Čović? 

- Kada smo razgovarali na nižim razinama, a razgovarali smo sa svim političkim opcijama i unutar hrvatskog naroda kroz HNS, ali i s ostalima, ono što smo željeli, željeli smo da imamo legitimno predstavljanje, i to je osnova svega, ja bih kazao, u odabiru - rekao je Čović za Avaz pojašnjavajući zašto je odlučio ići u formiranje vlasti s "Osmorkom", a ne sa SDA.  

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.