Navedena definicija nudi se u jednom od udžbenika "Izbori i izborni sistemi" čiji je izdavač Fakultet političkih znanosti u Zagrebu. Definicija je slučajni odabir. Mogla je biti bilo koja druga, iz bilo kojeg drugog udžbenika, sve manje-više (u)kazuju isto.

Primijenimo li tu definiciju na lokalne izbore u Mostaru, doći ćemo do zaključka da su zadovoljili kriterije da ih smatramo demokratskim.

Ako je k tomu tako, u čemu je onda problem?

Razočarani slobodnom voljom građana

Prateći reakcije dijela međunarodne zajednice, domaćih analitičara i "analitičara", dijela političke scene u BiH, dalo bi se zaključiti da je problem s mostarskim izborima upravo taj što su građani imali slobodu biranja!? Više su se oslanjali na vlastitu volju i procjenu, a manje su uvažavali preporuke raznih marićki, pa su već dan nakon dugo očekivanog festivala demokratije dobili porciju ukora - "To treba tući, a ne dat' im da plaču". To je, nažalost, bio tek početak. Izredali su se u kritikama mnogi, da bi na kraju "zabiberio" Valentin Inzko, vrhovni tumač sa tendencijom da postane vrhunski problem.

Među posljednjima u nizu koji su Mostarcima imali potrebu objasniti da im to ništa ne valja kako su glasali je vremešni bivši visoki predstavnik u BiH Christian Schwarz-Schilling, za kojeg su pojedini skloni tvrditi kako je mandat u OHR-u prespavao. Mnogo je razočaran slobodnom voljom građana Mostara.

- Stanovnici Mostara imali su sjajnu priliku promijeniti situaciju nakon dugih 12 godina, osloboditi se, glasati za druge, nove ljude. Svi smo se nadali da će se dogoditi ono što se dogodilo na lokalnim izborima u Sarajevu ili Banjoj Luci. No, nažalost, građani Mostara nisu baš iskoristili ove izbore da omoguće promjenu. Hrvati i Bošnjaci većinom su ponovno izabrali svoje etničke grupe i sve je ostalo kako jest - zaključio je Schwarz-Schilling u tekstu za Deutsche Welle.

Koliko su i kakva su promjena aktualna vladajuća struktura u Sarajevu i Banjoj Luci više je nego upitno, što po samoj kadrovskoj strukturi, što po načinu vladanja, bar u Sarajevu. U Banjoj Luci promjena je tek utoliko što gradonačelnik ne dolazi iz SNSD-a i vičniji je samopromociji i populizmu od prethodnika. Nacionalistički narativ i djelovanje Draška Stanivukovića, ako nije žešći, a onda bar je na istom nivou kao i SNSD-ov.

Ne postoji nikakva suštinska promjena u ova dva grada koji su, po Schwarzu-Schillingu, trebali biti uzor Mostarcima. Postoji, bar što se Sarajeva tiče, samo još jedan eksperiment potpomognut dijelom međunarodne zajednice koji se ogleda u famoznoj "Četvorki". Nešto ranije bila je to "šestorka", kada se u nekim momentima takva stvar uopće nije ni krila. A nije da se takvih pokušaja "promjena" građani Bosne i Hercegovine nisu nagledali od Daytona do danas. Fantomske koalicije i kombinacije redovno potpomognute dijelom međunarodne zajednice kreirane su s ciljem da se s vlasti skinu mrske nacionalne stranke pri čemu se sve stavljaju u istu ravan - SDA, HDZ i SNSD. Ova posljednja je čak i dovedena na vlast kao čedo iste te međunarodne zajednice. 

Žal što se eksperiment u Mostaru nije "primio" 91-godišnji Schwarz-Schilling zacementirao je tvrdnjama o Irmi Baraliji, gradskoj vijećnici i kandidatkinji BH bloka za gradonačelnicu.

Između ostalog, Schwarz-Schilling na neviđeno tvrdi kako je Baralija osoba koja bi radila za dobrobit "svih, a ne samo za sebe". Zašto naprimjer dr. Zlatko Guzin, kao nestranačka ličnost koju je kandidiralo nekoliko političkih opcija, ne bi radio za dobrobit svih, Nijemac nije objasnio.

- Građanska svijest u Mostaru još izgleda nije dovoljno razvijena - naružio je Mostarce, pa u tom tonu nastavio:

- Kada bi se dobrobit ljudi stavila ispred uskih stranačkih interesa u cijeloj BiH, ne samo u Mostaru, bi se živio normalan, lijep život vrijedan čovjeka. Ali to se gradi samo daljnjim razvojem demokracije, građanske svijesti, stalnim obrazovanjem, učvršćivanjem vladavine zakona. Za ovo će očito trebati vremena. Preduvjeti za promjenu vlasti u Mostaru su nažalost još uvijek klimavih nogu...

Ukratko, Mostarci su "nesvjesni", "neobrazovani", ne žele lijep život i još će mnogo vode proteći Neretvom prije nego shvate da izbori valjda nisu izražavanje slobodne volje, nego zadovoljavanje očekivanja, kako se to često kolokvijalno kaže - stranaca. To kako su sad glasali ne vrijedi im ni "crnog šilinga".

Zašto su Mostarci više vjerovali drugim ponuđenim opcijama na izborima nego BH bloku, pa i drugim kandidatima za gradonačelnika ubjedljivo više nego Irmi Baraliji uprkos svim ufantaziranim njenim zaslugama i samodopadljivim "kompetencijama", odgovor najbolje znaju upravo stanovnici grada na Neretvi.

Odluka je, kao i na početku, na BH bloku

Ono što zabrinjava nije višak slobodnog vremena kolumniste-penzionera Schwarza-Schillinga, nego potezi međunarodne zajednice formalizovane u OHR-u. Tumačenje Valentina Inzka prema kojem se izbor gradonačelnika Mostara može obaviti isključivo tajnim glasanjem u Gradskom vijeću, iako nametnuti Statut Mostara daje prostora i za drugačije tumačenje, je ono što ostavlja gorak okus. Inzkov stav dolazi tek nakon prvog kruga glasanja, na zahtjev BH bloka, premda je imao priliku reagirati i ranije. A nije.

Umjesto Inzka koji je godinama izražavao zabrinutost, ovog puta zabrinuti mogu biti građani Mostara. Tajno glasanje, uprkos drugačijoj odluci 31 od 35 vijećnika, ne osigurava transparentnost, a po svoj prilici i računici, ne osigurava ni promjenu u gradonačelničkoj fotelji. Takvo glasanje vodi ka tome da ne ustoliči ni Irmu Baraliju, niti Zlatka Guzina, koji bi bio istinska promjena i ispoštovana volja građana. Prvo jer je nestranački kandidat najšire koalicije koju su građani podržali, procentualno sa najviše glasova unutar vlastite liste, a drugo jer je kandidat probosanskih stranaka koje konačno imaju priliku čelnu poziciju "uzeti" od HDZ-a i njihove dugogodišnje vladavine oličene u Ljubi Bešliću.

Iako se Schwarz-Schilling s tim ne bi saglasio, građani Mostara u dobroj mjeri ipak jesu glasanjem stvorili pretpostavku za promjenu, mada ne po njegovoj mjeri. Zbirom ruku vijećnika koje javnost naziva probosanskim strankama, gradonačelnička pozicija može pripasti Zlatku Guzinu. Inzkove "osigurane pretpostavke" vode ka toma da HDZ-ov čovjek ostane na čelu Mostara. To može spriječiti jedino BH blok glasanjem za Guzina, a uvažavajući činjenicu da su među takozvanim probosanskim opcijama kod građana Mostara završili na drugom mjestu. Glasali javno ili tajno, odluka je kao i na samom početku mostarske postizborne priče, isključivo na BH bloku.