VEZANI TEKST - Helez otkrio da na području RS-a postoje vojni kampovi, izazvao žestoke reakcije, oglasili se i Rusi

Dan poslije, za RSE je detaljnije pojasnio. Rekao je da se paravojni kampovi nalaze na području Rogatice i planine Maglić, za koje tvrdi, da posjeduje i fotografije.

Osim (ne)očekivano burnih reakcija političara iz RS-a 23. novembra, odmah se oglasila i Ambasada Ruske Federacije, koja je saopćila "da se ne bi čudila ako bi se ministru odbrane u Vijeću ministara Zukanu Helezu priviđali Rusi i u sopstvenoj kući".

Nenad Nešić, ministar sigurnosti BiH, "najoštrije je osudio i odbacio izjavu ministra odbrane BiH Zukana Heleza da se u Republici Srpskoj nalaze ruski vojni kampovi za obuku i da djeluju pod okriljem MUP-a RS-a".

Brzinom svjetlosti, već 24. novembra Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, Odsjek za terorizam, formirao je predmet u okviru kojeg će, kako je tada rečeno, ministar biti pozvan da da iskaz, te prezentira sve informacije, dokaze i činjenice kojima raspolaže.

Obavještajno-sigurnosna agencija BiH na čijem je čelu Almir Džuvo ekspresno se 25. novembra oglasila za agenciju Srna, tvrdeći da nema informacije o postojanju vojnih kampova i paravojnih formacija u BiH, te da su o tome proslijedili informaciju predsjedavajućoj Vijeća ministara Borjani Krišto. 

Već 27. novembra Helez je bio u Tužilaštvu BiH, gdje je dao izjavu postupajućem tužiocu. 

VEZANI TEKST - OSA nema informacije o postojanju vojnih kampova i paravojnih formacija u BiH

Tako su i OSA i Tužilaštvo BiH, što bi inače trebalo biti i normalno na osnovu svojih nadležnosti, odreagirali na Helezove izjave. To, kako je OSA uspjela za samo tri dana utvrditi da li je sve što je ministar odbrane rekao vjerodostojno ili je pak priča upotrijebljena u dnevno-političke svrhe, priča je za sebe. 

Vratimo se sada (ne)reagiranju i OSA-e i Tužilaštva BiH kada je riječ o izjavama zvaničnika iz RS-a o navodnih 100 paradžemata na teritoriji BiH. 

Ministar unutrašnjih poslova entiteta RS Siniša Karan, deset dana prije Helezove izjave o paravojnim kampovima u RS-u, rekao je da su "nadležni organi registrovali više od 100 paradžemata na teritoriji BiH". Naveo je da ih kontrolišu i intenzivno prate "zbog potencijalnog ekstremizma, terorizma, te ekstremnog vehabijskog radikalizma".

Potom je njegov stranački šef Milorad Dodik 24. novembra planski i ciljano "posudio" izjavu Almira Džuve od prije 13 godina, u vrijeme kada je prvi put bio na čelu OSA-e, "da je u BiH registrovano 3.500 'spavača' koji čekaju znak da nešto urade".

Pet dana poslije, 29. novembra Dodik je poručio:

- Jasni smo da postoje paradžemati i njih pokriva Islamska zajednica na čelu sa reisom.

VEZANI TEKST - Helez dao izjavu u Tužilaštvu BiH o paravojnim kampovima u RS-u

Iz Rijaseta Islamske zajednice u BiH tada su poručili kako je za njih priča o paradžematima završena. 

- Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini se sistemski bavi pitanjem pojedinaca i grupa koji pokušavaju organizovati vjerski život muslimana izvan njenih okvira. 2016. godine je većina takvih grupa, kolokvijalno nazivanih "paradžemati", prihvatila propise i norme Islamske zajednice u BiH i integrisala se u njenu strukturu. Nekoliko manjih grupa i pojedinaca koji se nisu odazvali pozivu IZ u BiH na integraciju ostale su djelovati izvan strukture IZ u BIH. No njih je isuviše malo da bi činili i jedan jedini džemat. Kako god, Islamska zajednica nikada nije imala indicije da se radi o bilo kakvim militantnim grupama, posebno ne "terorističkim organizacijama" ili "vojnim kampovima" - naveli su tada. 

VEZANI TEKST - Dodikova propagandna mašinerija ne miruje, Karan dobio zadatak da priča o "paradžematima"

S obzirom na to da je OSA prešutjela Karanove i Dodikove izjave, 1. decembra Helez je uputio dopis i zatražio da mu ova agencija dostavi informaciju da li raspolaže podacima da na teritoriju entiteta Republika Srpska postoji 120 paradžemata te da li raspolaže podacima da na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine postoje ćelije Al Kaide i ISIL-a.

Za sada, barem koliko se javno zna, odgovora nema, iako je na izjave o paravojnim kampovima u RS-u OSA odreagirala transparentno i javno tako brzo, kako nije nikada za sve godine svog postojanja. 

Muk je i iz Tužilaštva BiH. Očigledno su na sceni dvostruki aršini glavnog tužioca Milanka Kajganića, bliskog prijatelja Milorada Dodika, koji je odmah naložio formiranje predmeta o paravojnim kampovima u RS-u, a postupajući tužilac saslušao Heleza, dok više od mjesec dana Karanove i Dodikove izjave o navodnim paradžematima za njih nisu interesantne. Niti je formiran predmet, niti su njih dvojica saslušani. 

VEZANI TEKST - Helez zatražio informaciju od OSA-e o navodnim paradžematima i ćelijama ISIL-a i Al Kaide

Gotovo identična situacija bila je i 2015. godine. Ustvari, prije bi se moglo reći "strategija", a ne situacija. 

Ravnogorci koji slave i veličaju Dražu Mihailovića nisu bili prijetnja po nacionalnu sigurnost države Bosne i Hercegovine, ali jesu vehabije i selefije koji odlaze na ratište u Siriju. Prijetnja po nacionalnu sigurnost BiH nisu bili ni Srbi koji odlaze na ratište u Ukrajinu.

SIPA na čijem je čelu tada bio Goran Zubac revnosno je radila na prikupljanju podataka o ovim prvim koji su odlazili na istok, dok podatke o onima koji su se borili, a bore se i danas na strani Rusa u agresiji na Ukrajinu, nisu imali. 

Trebalo bi možda da OSA, SIPA i ostale sigurnosne agencije malo više rade na terenu po RS-u, posebno lokacijama koje je Helez navodio, da pitaju povratnike Bošnjake viđaju li naoružane i u vojnim uniformama ljude. Da pitaju kako se osjećaju ti Bošnjaci kad ih vide, a slike im u glavama iz 1992. kada su ih te iste uniforme ubijale, progonile...

VEZANI TEKST - Dodik se "poslužio" Džuvinom izjavom od prije 13 godina: U BiH 3.500 "spavača" čeka znak da...

Govoriti o "islamskim radikalima", "paradžematima" možda jeste profitabilno politički danas u svijetu kakvom živimo, ali ako su oni prijetnja po nacionalnu sigurnost BiH, još su veća prijetnja paravojni kampovi u RS-u koje podržava Dodikov režim. Ali i sam Dodik, koji gotovo svakodnevno svojim izjavama uznemirava i zastrašuje građane ove zemlje, no on za svoje izjave, za razliku od Heleza, nije pozvan u Tužilaštvo da da iskaz.  

Direktor Centra za sigurnosne studije BiH Denis Hadžović ističe da bi sve bilo "mnogo jasnije i čistije" kada bi Bosna i Hercegovina imala Strategiju odbrane i nacionalne sigurnosti, koju je posljednji put Predsjedništvo BiH usvojilo 2006. 

- Svaka država ima strategiju, ima Vijeće nacionalne sigurnosti kao tijelo koje daje pravce djelovanja svim institucijama nadležnim za praćenje ove problematike. Tako i u konkretnom slučaju za koji ste me pitali, kako se ekspresno djelovalo oko kampova u RS-u, a o paradžematima niko ništa. Da imamo usvojenu strategiju, onda bi i pravosuđe imalo pravce djelovanja, bilo bi usmjeravano, praćeno šta i kako radi.

Jako je važno usvojiti strategiju i navesti u njoj koje su to sve prijetnje po državu BiH. Kod nas bi u biti trebalo svake četiri godine, dolaskom nove vlasti, usvajati i nove strategije jer se stvari strahovito brzo mijenjaju. SAD svake godine donosi svoju strategiju. Recimo, kada je SAD stavio u svoju strategiju da je po njih prijetnja Rusija, Rusija je odmah uzvratila strategijom u kojoj je definirala kako je za njih NATO najveća prijetnja - navodi Hadžović potcrtavajući da je u najmanju ruku čudna brza reakcija pravosuđa na Helezove izjave, a šute na sve ono što Dodik izgovori.